KONFERENCIJA ZA NOVINARE DR. FRANJE TUĐMANA (ŠIRA VERZIJA)

ZAGREB, 17. lipnja (Hina) - "Razgovori u Ženavi ipak su sve strane približili nekom rješenju koje obećava smanjenje žrtava, i približavanje okončanju rata", izjavio je predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman na današnjoj redovnoj mjesečnoj konferenciji za novinare u Predsjedničkim dvorima. Komentirajući jučerašnje pregovore, on je istaknuo kako "svi pregovori, bez obzira, koliko bili mukotrpni, za mnoge i neprihvatljivi, pridonose rješavanju problema na način koji je u danim okolnostima jedino moguć". "Da je međunarodna zajednica pokazala odlučnosti, da je poduzela korake da se spriječi agresija, uspostavi mir, onda takvih pregovora i razgovora ne bi trebalo", kazao je predsjednik Tuđman, napominjući da kao predsjednik Hrvatske na pregovorima sudjeluje da bi "spasio hrvatske živote, da bi se postigla puna suverenost na teritoriju Hrvatske bez daljnjih žrtava, da bi se što prije ostvario što povoljniji miru u susjednoj Bosni i Hercegovini". Na upit znači li najava nastavaka pregovora sa lokalnim Srbima tek početkom srpnja da nije postignut dogovor o statusu krajina i da će se nastaviti srpski napadi, predsjednik Tuđman je kazao da se u Ženevi nije rapravljalo ni o kakvom statusu krajina, dodajući kako su to bili razgovori lokalnih Srba sa vojnim i političkim predstavnicima hrvatske vlasti o normalizaciji odnosa, o provedbi Vanceova plana. Bez obzira što nisu postignuti nikakvi konkretni dogovori i sporazumi, održavanje razgovora i dogovor o njihovom nastavku kako u cjelini tako i u okviru skupine stručnjaka, drži dr. Tuđman, znači da i u redovima najekstremnijih srpskih kolovođa sazrijeva spoznaja da će morati odustati od daljnjeg otpora uspostavi suvereniteta Hrvatske. Razlog odlaganje pregovora, dodao je, privremena je odsutnost Thornberrya koji je predsjedavao tim razgovorima. Opovrgavajući vijesti da je u Ženevi postignut načelni dogovor Tuđman- Milošević o konfederalnom uređenju BiH kao i da je sastanak napustio Alija Izetbegović, dr. Tuđman je kazao da su razgovori vođeni o rješenju krize u BiH kada je očito da vojne intervencije međunarodne zajednice neće biti. "I međunarodna zajednica upućuje da se traži rješenje prihvatljivo za sva tri tamo bivstvujuća naroda", rekao je, dodajući da je netočno i da je predsjednik Izetbegović napustio razgovore, jer je uz zajedničke razgovore vodio i bilateralne razgovore i s Tuđmanom i s Miloševićem. Predsjednik Tuđman je kazao da je u Ženevi načelno dogovoren pravac rješenja krize u BiH, napominjući da on ne uključuje pravo Srba da zadrže osvojeno. "U razgovorima je istaknuta potreba da rješenje razgraničenja na tri federalne jedinice podjednako zadovoljava interese sva tri naroda. Prema tome da Srbi moraju napustiti stanoviti dio osvojenih područja. To su prihvatili sudionici razgovora", kazao je dr. Tuđman, napominjući da su predstavnici Srba vjerojatno pritisnuti općom međunarodnom klimom i sankcijama pristali i na znatne teritorijalne ustupke. Za Muslimane, nastavio je dr. Tuđman, predviđen je teritorij koji u BiH ima pretežitu važnost, a uključio bi i Sarajevo Zenicu i Tuzlu što znači, među ostalim, preko 50 posto tamošnje industrije. Hrvatska je za to da se u punoj mjeri zaštite i interesi i bosanskih Muslimana, rekao je, dodajući da bi Hrvatska radi osiguranja suradnje s Muslimanima, "sada poremećene nerazumljivom ofanzivom muslimanskih snaga", bila spremna muslimanskoj jedinici dati slobodnu zonu u dijelu luke Ploče. Hrvatski je predsjednik kazao da je podupro zahtjev Alije Izetbegovića da međunarodna zajednica poduzme učinkovite korake za obustavu srpske agresije, te da je sam postavio zahtjev i Izetbegoviću i supredsjedateljima za obustavom muslimanske agresije u srednjoj Bosni. Pročitao je pritom apel 15 tisuća Hrvata protjeranih iz Kaknja koji su najavili svoj križni put prema Hrvatskoj zajednici Herceg-Bosna, te kazao da je stanje u BiH tako teško da bi "svi trebali poduzeti korake", a što se Hrvatske tiče ona može i dalje pružati humanitarnu pomoć i apelirati, ali je bespomoćna da tamo nešto učini. Upozorio je pritom na prosvjede Hrvata izbjeglih iz BiH koji predbacuju da se za njih ne može naći smještaj dok je u Hrvatskoj smještena 271 tisuća izbjeglica iz BiH. Unatoč takvom stanju u BiH, nastavio je dr. Tuđman, Hrvatska i dalje čini sve da u interesu hrvatskog pučanstva u BiH, ali i strateških interesa hrvatske države uspostavi suradnju s Muslimanima. Na pitanje engleskog novinara da li će se tzv. referendum Srba u UNPA područjima smatrati neprijateljskim činom na kojeg bi se vojno uzvratilo, hrvatski je Predsjednik odgovorio da se sazivanje i provođenje tzv. referenduma mora smatrati za neprijateljski čin koji ide na razbijanje državnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta međunarodno priznate Hrvatske. Dodao je da su i međunarodni čimbenici ocijenili to provokacijom i bez značenja, podsjetivši da je i sam već izjavio da će se organizatori tzv. referenduma pozvati na odgovornost. "Odgovor Hrvatske ovisit će o daljnjim okolnostima. U svakom slučaju Hrvatska će natojati izbjeći krvoproliće, ratne zaplitaje unutra svojih i na svojim granicama", kazao je dr. Tuđman, napominjući da je Hrvatska za mirno rješenje, ali da je jasno dala do znanja da ne može neodložno trpjeti stanje koje ugrožava poredak i normalizaciju života u cijeloj Hrvatskoj. "Ohrabrujuće je što su svi sudionici razgovora u Ženevi, pa i Milošević i Bulatović, izjavili da su za to da hrvatski Srbi rješavaju sve probleme s hrvatskom vlašću unutar Republike Hrvatske", rekao je, dodajući da je za očekivati da će i među Srbima u tim zonama prevladati razbor. Na pitanje da li će biti promjenjen mandat UNPROFOR-a u Hrvatskoj, predsjednik Tuđman je kazao da još nije poznata odluka Vijeća sigurnosti, a da će Hrvatska ustrajati na promjeni tog mandata kako bi se spriječila i opskrba i naoružavanje Srba kontrolom granica između Hrvatske i Srbije i između Hrvatske i BiH, te da se odrede postupni koraci normalizacije prometnog i gospodarskog života Hrvatske. Upitan da li uz promjenu Vance-Owenovog plana postoji i mogućnost promjene Vanceovog plana koji se ne provodi već godinu dana, hrvatski je predsjednik ustvrdio da se ne radi o reviziji već o provedbi Vanceovog plana, što znači uspostavu ustavno-pravnog poretka na cijelom području Hrvatske. S hrvatske strane, dodao je, to znači osiguranje građanskih i etničkih prava Srba u Hrvatskoj. Zamoljen da komentira mogućnost da SAD ukine embargo na opskrbu Muslimana oružjem, Predsjednik je kazao da to može komplicirati situaciju. To bi značilo produženje rata umjesto traženja izlaza koji je dvojak, ili međunarodna vojna intervencija za nametanje mira ili političko rješenje. "Očekujem da će u međunarodnoj zajednici jačati odluka za političko rješenje", zaključio je. Upitan što će Hrvatska ponuditi slijedeći tjedan na nastavku pregovora u Ženevi, dr. Tuđman je kazao da hrvatska strana neće sama predlagati, nego je to stvar Muslimana, Hrvata i Srba u BiH da iznesu svoje prijedloge i viđenje rješenja. Hrvatska ne može biti nezainteresirana za pretenzije srpske strane i muslimanske strane da dobiju izlaz na Jadran i u tom pogledu će nastojati da prijedlozi budu prihvatljivi za sve u BiH, ali i da zaštite strateški interes Hrvatske zbog njenog geostrateškog položaja. Na pitanje o ulozi Fikreta Abdića u ženevskim pregovorima, predsjednik Tuđman je pojasnio da je on sudjelovao na sastanku Predsjedništva BiH. Ocijenio je njegovu ulogu pozitivnom, podsjetivši da je Abdić na "svom području spriječio sukobe Hrvata i Muslimana". Komentirajući sadržaj svog razgovora s Antom Markovićem, dr. Tuđman je ustvrdio da je bilo riječi samo o mogućnostima pomoći Hrvatskoj u razvijanju ekonomskih veza sa zemljama s kojima i Marković ima poslovne veze. (Hina) do 171307 MET jun 93