RASPRAVA O PRIJEDLOGU ZAKONA O ZNANSTVENOISTAŽIVAČKOJ DJELATNOSTI

ZAGREB, 15. lipnja (Hina) - Rasprava o Prijedlogu zakona o znantsvenoistraživačkoj djelatnosti u nazočnosti visokih predstavnika znanstvenog, političkog i gospodarskog života održana je danas na Institutu "Ruđer Bošković" u Zagrebu. Ministar znanosti dr. Branko Jeren kazao je da je osnovna namjera zakona poticajna, a ne ograničavajuća - među osam tisuća znanstvenika pronaći i omogućiti rad kvalitetnima grupama. Zbog gospodarskih i drugih poteškoća država će poticati ciljna strateška istraživanja koja će pomoći razvoju Hrvatske. Nacionalno vijeće za znanost određivat će nacionalni istraživački program kojeg će ispunjavati znanstvenoistraživačke institucije, kazao je ministar Jeren dodavši da su prijedlozi o rješenjima budućeg zakona i dalje dobrodošli. Ravnatelj Ekonomskog instituta dr. Zvonimir Baletić ocjenjuje kako prijeglog zakona omogućuje prevelik utjecaj države na znanost. Znatsvenoistraživački rad mogao bi, po dr. Baletiću, biti preusko shvaćen, što bi "suzilo vlastite putove u budućnost". Prigovorio je da zakon njeguje osnivanje javnih instituta na štetu privatnih, čime ogrnaničava konkurenciju u znanosti. Akademik Ivo Šlaus s Instituta "Ruđer Bošković" ocjenjuje da je Hrvatskoj nužno 30 tisuća znanstvenika za koje će se izdvajati 0,8 posto društvenog proizvoda. Sada, drži on, imamo deset puta manje znnatvenika za koje se izdvaja tek 0,15 posto, što bi hrvatsku znanost moglo zadržati na razvojnoj razini Albanije. Stoga, savjetuje akademik Šlaus, zakon treba otvoriti mogućnost svim domaćim i inozemnim sredstvima financiranja, a Hrvatskoj omogućiti da postane sjedištem međunarodnih institucija. Predsjednik Znanstvenog instituta "Ruđera Boškovića" dr. Đuro Miljanić zauzeo se za to da budući zakona jasno odredi pojam intelektualnog vlasništva, te nametne potrebu sustavnog obrazovanja znastvenika i istraživača. (Hina) ds 151402 MET jun 93