PRIOPĆENJE ODBORA ZA EUROPSKE POSLOVE BISKUPSKE KONFERENCIJE ENGLESKE I WALESA O SUKOBIMA U BIH

WALESA O SUKOBIMA U BIH ZAGREB, 15. lipnja (Hina) - Odbor za europske poslove Biskupske konferencije Engleske i Walesa (Vels) izdao je danas priopćenje o sukobu u Bosni i Hercegovini u kojem ukazuje na "neke aspekte užasne prakse etničkog čišćenja i organiziranog silovanja, čije su glavne žrtve bosanski Muslimani". U priopćenju kojeg su potpisali nadbiskup Birminghama i predsjednik Odbora za europske poslove Biskupske konferncije Maurice Couve de Murville (Moris Kuv d Mirvil) i biskup Portsmoutha (Portsmaut) i potpredsjednik Odbora Crispian Hollis (Krispijan Holis) navodi se da se pravo na život osporava na nabrutalniji način i hrvatskoj nacionalnoj zajednici u Bosni i Hercegovini. Engleski i waleški biskupi smatraju da sukob u BiH nije samo građanski rat, nego i pokušaj da se BiH uništi kao međunarodno priznata država što bi bio opasan presedan za mnoge dijelove Europe. Pozivajući sve one koji mogu utjecati na okončanje rata da učine sve što je moguće u tom smislu, na kraju priopćenja biskupi naglašavaju da dijele mišljenje s kardinalom Kuharićem da je zadaća crkve u ovim okolnostima prakticiranje pomirenja i oprosta te propovjedi. Objavljujemo dijelove toga priopćenja koje je Hini danas dostavljeno iz Birminhama. "Katolička biskupska konferencija izdala je 19. travnja 1993. godine priopćenje u kojem izražava žaljenje zbog užasnih zvjerstva i krvoprolića u Bosni i Hercegovini. Biskupi su zatražili od župnika Engleske i Walesa da udvostruče svoje molitve za mir i da pomognu planove za pomoć onima koji trpe. Pozvali su nacionalne vođe da odlučnije traže putove za okončanje strahota. U šest tjedana od toga priopćenja situacija u BiH se stalno pogoršavala. Kako opasnost od širenja sukoba s područja bivše Jugoslavije na druge dijelove Balkana postaje veća, držimo uputnim skrenuti posebnu pozornost na neke užasne aspkte ovog rata: 'Etničko čišćenje' u Bosni i Hercegovini prakticira se na posebno brutalan i ciničan način. Pripadnici etničkih manjina su u velikom broju protjerani iz svojih domova i zemlje na kojoj su radili. Mnogi su bili svjedocima namjernog uništavanja njihovih crkava, džamija i spomenika što je očiti pokušaj da se uništi povijesni identitet čitavog naroda. Dok su žene i djeca suočeni s neodređenom budućnošću u izbjegličkim logorima, mnogi muškarci su nasilu odvojeni od svojih obitelji i smješteni u koncentracijskim logorima gdje su zabilježeni mnogi slučajevi mučenja. Smaknuća po kratkom postupku i slučajevi masovnih ubojstava također su se događali. Politika takozvanog etničkog čišćenja dovoljno je odiozna sama po sebi kao barbarska manifestacija rasizma. Čini se, međutim, da se to u Bosni i Hercegovini približava politici potpunog istrebljenja i genocida. (...) Muslimanske žene u Bosni i Hercegovini glavne su žrtve organiziranog silovanja, a broj bosanskih Muslimana najviše se smanjio bilo u oružanim borbama bilo kao slučajne žrtve u masovnim ubijanjima. (...) Pravo na život na njihovoj povijesnoj postojbini također su negira na najbrutalniji način hrvatskoj zajednici u raznim dijelovima Bosne i Hercegovine, uključujući Banja Luku i Sarajevo, gdje su crkve, samostani, groblja i drugi elementi njihove baštine sustavno uništavani. Nasilje pothranjuje nasilje, kao što je bio slučaj u nedavnim borbama između Muslimana i Hrvata u travničkoj regiji i u nekim drugim dijelovima od 30 posto bosanskog teritorija na koji su hrvatske i muslimanske izbjeglice stjerane iz čitave zemlje. (...) Postaje, međutim, sve jasnije da se sukob u Bosni i Hercegovini ne može smatrati samo građanskim ratom, nego i pokušajem da se uništi Bosna i Hercegovina kao neovisna država. (...) Implikacije toga za druge zemlje srednje i istočne Europe krajnje su ozbiljne. Ako opstanak međunarodno priznate države postane predmetom pregovora kao rezultat unutarnjih razdora, to će djelovati kao potencijalno užasan presedan za druge teritorije u Europi i drugdje, gdje etnički i drugi sukobi mogu otvoriti put k političkoj dezintegraciji. U ovoj kritičnoj situaciji apeliramo na one u javnom životu koji mogu uspješno utjecati da se učini sve što je moguće za okončanje ovog sukoba. (...) Kardinal Kuharić nas je podsjetio da su propovjedi i prakticiranje pomirenja i oprosta najpreča zadaća crkve u sadašnjim okolnostima. Ponavljamo i usrdno pojačavamo tu molitvu". (Hina) mm 151334 MET jun 93