GOVOR DR MATE GRANIĆA NA KONFERENCIJI UN O LJUDSKIM PRAVIMA PAŽNJA - EMBARGO DO 12:00 !!!

PAŽNJA - EMBARGO DO 12:00 !!! BEČ, 15. lipnja (Hina) - Republika Hrvatska, iako jedna od najmlađih zemalja u Europi već je potpisala sve ugovore o zaštiti prava čovjeka koji su zaključeni pod okriljem Ujedinjenih naroda, istaknuo je danas potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić, govoreći na svjetskoj Konferenciji UN o ljudskim pravima u Beču. Dr. Granić, koji predvodi hrvatsko izaslanstvo na tom skupu, rekao je da su međunarodni ugovori, kojima je Hrvatska pristupila, sastavni dio njezina pravnog sustava i imaju prednost u primjeni pred svim domaćim zakonima, premda, kao mlada demokracija, koja se izgrađuje u teškim uvjetima prijelaznog razdoblja i koja je suočena s ratnim strahotama, tek treba dostići razinu zaštite ljudskih prava i sloboda za kakvom teži. Dr. Granić je također istaknuo da pravni poredak Hrvatske jamči svim manjinama punu zaštitu i pravo na razvoj nacionalne kulture, jezika i lokalne samouprave u skladu s najvišim međunarodnim standardima. Međutim, dio srpske manjine, pod utjecajem ekspanzionističkih ambicija Srbije, još odbacuje ta prava i sudjeluje u oružanoj pobuni, te grubo krši ljudska prava na zaposjednutim dijelovima Hrvatske. Obustavljanje poticaja na rat i odcjepljenje izvana, istaknuo je dr. Granić, uvjet je za razvijanje konstruktivnog dijaloga kao puta u mirni suživot, reintegraciju i zajednički napredak svih građana Hrvatske. Govor dr. Granića prenosimo u cijelosti: "Čast mi je i osobito zadovoljstvo u ime Republike Hrvatske pozdraviti sudionike ovog važnog i povijesnog događaja koji slavi zajedničke vrijednosti i temeljna prava svakog pojedinca. Ponajprije mi dopustite da najsrdačnije zahvalim vladi i narodu Austrije na toplom gostoljublju i nastojanjima da rad ove Konferencije učini uspješnim. Posebno zahvaljujem na toploj dobrodošlici koju nam je, kao i uvijek, pružio ovaj krasan grad. Sastali smo se ovdje u burno i dramatično vrijeme - vrijeme opterećeno novim sukobima, neizvjesnostima i tjeskobama. Ratovi, siromaštvo i glad, nepravda i masovna kršenja osnovnih ljudskih prava uzrokuju nepodnošljiva ljudska stradanja. Svi se suočavamo s teškim i ponekad zastrašujućim izazovima - izazovima očuvanja mira, ljudskih prava i sloboda, izgradnje i jačanja demokracije i osiguranja regionalne i svjetske stabilnosti. Sastavši se ovdje ujedno slavimo i 45. obljetnicu Opće deklaracije o pravima čovjeka, presudnog dokumenta kojim se prvi put u povijesti proglasila ravnopravnost svih ljudi, te 25. obljetnicu prve Svjetske konferencije o ljudskim pravima. Te dvije obljetnice simbolički označavaju kraj razdoblja u kojem je čovječanstvo znatno napredovalo u promicanju ljudskih prava i sloboda, ali je bilo svjedokom i nedopustivog raskoraka između uzvišenih načela i obveza koje slavimo i tragične zbilje neprimjernih kršenja ljudskih prava u mnogim dijelovima svijeta, uključujući naše neposredno susjedstvo. Ovaj bi veliki svjetski skup stoga trebao uputiti jasan signal da će međunarodna zajednica iskoristiti ovaj trenutak kao povijesnu prigodu i izazov da na pragu novog tisućljeća učini novi, snažniji i usklađeniji napor da se poboljša poštivanje i ostvarivanje temeljnih ljudskih prava i sloboda - građanskih, gospodarskih, društvenih kao i kulturnih. Naša je čvrsta nakana da ovom Konferencijom istinski i konkretno pridonesemo zajedničkim nastojanjima da sloboda, pravda i ljudsko dostojanstvo, proklamirani Općom deklaracijom, postanu svojinom svih građana svijeta. Značenje Opće deklaracije niukoliko se nije smanjilo protokom vremena i brojnim dokumentima prihvaćenima tijekom razdoblja od gotovo četvrt stoljeća, te ona i dalje presudno utječe na zakonodavstvo država kao i na cjelokupnu našu civilizaciju. Nadamo se da će ova Konferencija potaknuti bržu i potpuniju ratifikaciju humanitarnih pravnih akata i tako pridonijeti promicanju ljudskih prava na univerzalnoj osnovi. Želim naglasiti da je Republika Hrvatska, iako jedna od najmlađih zemalja u Europi, već postala potpisnicom gotovo svih ugovora o zaštiti prava čovjeka koji su zaključeni pod okriljem Ujedinjenih naroda. Međunarodni ugovori kojima smo pristupili sastavni su dio našeg pravnog sustava i imaju prednost u primjeni pred svim domaćim zakonima. Kao mlada demokracija, koja se izgrađuje u krajnje teškim uvjetima prijelaznog razdoblja i koja je suočena s ratnim strahotama, tek još moramo dostići razinu zaštite ljudskih prava i sloboda za kakvom težimo. Međutim, naša privrženost demokraciji i napori koje činimo jamstva su da smo na pravom putu. Zbog svega što je moja zemlja pretrpjela u posljednje dvije godine osjećam potrebu naglasiti imperativno značenje mira, života bez rata, kao uvjeta za ostvarenje prvog i osnovnog ljudskog prava: prava svakog pojedinca da živi u miru, sigurnosti i dostojanstvu. Narod moje zemlje lišen je tog prava. Bili smo i još smo žrtvom brutalne agresije, okupacije dijela teritorija, genocida, uništavanja materijalnih dobara i naše kulturne baštine. U ovom osvajačkom ratu agresor gazi sve norme međunarodnog i humanitarnog prava, čime krši sve norme civiliziranog ponašanja, te otvoreno prkosi cijeloj međunarodnoj zajednici. Te strahote nisu zadesile samo hrvatski narod, već i mnoge manjine koje s njime stoljećima žive u slozi. Naš pravni poredak jamči svim manjinama punu zaštitu i pravo na razvoj nacionalne kulture, jezika i lokalne samouprave u skladu s najvišim međunarodnim standardima. Dio srpske manjine pod utjecajem ekspanzionističkih ambicija Srbije još odbacuje ta prava i sudjeluje u oružanoj pobuni, te grubo krši ljudska prava na okupiranim dijelovima Hrvatske (u čemu ih nisu uspjele spriječiti ni zaštitne snage Ujedinjenih naroda). Obustavljanje poticaja na rat i secesiju izvana uvjet je za razvijanje konstruktivnog dijaloga kao puta u miran suživot, reintegraciju i zajednički napredak svih naših građana. Ako stoji neki memento pred ovim skupom, koji bi nas stalno podsjećao na našu veliku odgovornost da energično djelujemo radi zaštite ljudskih prava, onda je to strašni raspad sustava zaštite ljudskih prava i sloboda, raspad međunarodnog i humanitarnog prava, raspad cijele koncepcije europske civilizacije pred naletom agresije što ju je Srbija poduzela, najprije protiv Slovenije, potom protiv Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Ne smijemo dopustiti da se daljnjom neučinkovitošću u zaustavljanju ove otvorene agresije dovede u pitanje credo na kojem počiva ova Konferencija: da svijet ima odlučnosti i sposobnosti ustati u obranu međunarodnog poretka i ljudskih sloboda. Istodobno, ova krvava drama što traje pred našim očima nameće potrebu formuliranja djelotvornih mehanizama za sprečavanje kršenja ljudskih prava i za snažnije uključivanje ljudskih prava u operacije Ujedinjenih naroda za očuvanje i nametanje mira. Agresija protiv Hrvatske i Bosne i Hercegovine u najdrastičnijem je obliku istaknula i problem nužnosti bolje zaštite tzv. ranjivih grupa stanovništva. Nezapamćena zvjerstva počinjena su prema ženama. Žene, djeca i starci nisu objekt posebne zaštite nego prvi cilj najlakše dostižne žrtve. Ovo je najrječitiji dokaz da se prava žena i djece moraju čvršće integrirati u mehanizme ljudskih prava Ujedinjenih naroda. Isto tako, okrutnosti etničkog čišćenja, zapravo oblika genocida, ne smiju se tolerirati, već spriječiti i odgovarajuće kazniti. U tom smislu pozdravljamo i odluku o uspostavljanju Međunarodnog suda koji treba progoniti i privesti pravdi počinitelje tih nezapamćenih zločina protiv čovječanstva. Golemi razmjeri patnji milijuna izbjeglica i prognanika diljem svijeta izazvali su u nas iznimnu zabrinutost i visok stupanj frustracije. Preplavljena stotinama tisuća tih nesretnih ljudi, s gospodarstvom uništenim u ratu, moja je zemlja postala bolno svjesna ograničenja postojećih međunarodnih okvirnih pristupa i mehanizama zaštite izbjeglica. Međunarodna zajednica mora, uz potpunu podršku ove Konferencije, naći odgovarajuća sredstava i načine skrbljenja za izbjeglice i prognanike i, osobito, načina odgovarajuće i pravične razdiobe tih obveza sa zemljom prvog prijema. Mir je, kako rekoh, presudan za zaštitu i uživanje prava čovjeka, jer u miru je lakše ukloniti tendencije dominacije i diskriminacije u međuljudskim i međunarodnim odnosima. Kad nestane te opasnosti, moguće je stvoriti ozračje tolerancije, pravne države, ravnopravnosti i solidarnosti. Uz to u svakom segmentu naših društava potrebno je stvoriti svijest o nužnosti potpunog razvoja svakog građanina svijeta. U tom kontekstu, pravo na razvoj treba tumačiti kao visoku moralnu obvezu da se pomaže narodima, državama i skupinama ljudi koji zbog gospodarske zaostalosti ne mogu uživati u svojim gospodarskim, društvenim i kulturnim pravima. Jedno od područja u kojima se nadamo skorom donošenju novog pravnog dokumenta u Ujedinjenim narodima jesu prava domorodačkog pučanstva. Svijest o međuovisnosti razvoja, demokracije i ljudskih prava od bitne je važnosti za svekoliku primjenu svih ljudskih i temeljnih sloboda. Očekujemo da će naša Konferencija ne samo reafirmirati univerzalnost, nego i potvrditi neraskidivu povezanost prava čovjeka na svim područjima. Od prihvaćanja Opće deklaracije o ljudskim pravima značajna su dostignuća ostvarena u utvrđivanju standarda. Ujedinjeni narodi, kao i druge ustanove i međunarodne organizacije, izgradili su impresivan sustav međunarodnog zakona o zaštiti ljudskih prava. Prava i obveze pojedinca, grupa, država i međunarodnih organizacija detaljno su definirani. Cjelokupni međunarodni sustav normi o zaštiti ljudskih prava nedvojbeno iziskuje stalnu doradu u skladu s promjenama u pojedinim domenama ljudskih djelatnosti i pravne zaštite. Postupke nadzora nad poštivanjem zaštite prava čovjeka potrebno je usavršavati i dorađivati, pojednostaviti, učiniti pristupačnijima i obvezujućima. Prioritet se mora dati primjeni standarda, kako bi zakonitost u međunarodnim odnosima prevladala nad masovnim i zabrinjavajućim kršenjima ljudskih prava. Treba uvesti mehanizme pravodobnog upozorenja i, kad je to potrebno, učinkovite i odgovarajuće akcije trebale bi smjesta uslijediti. Vjerujemo da bi uvođenje visokog komesara za ljudska prava u okviru mehanizama Ujedinjenih naroda moglo biti nov i snažan doprinos implementaciji ljudskih prava, kao što bi i aktivnija uloga Centra za ljudska prava pridonijela promicanju temeljnih prava i sloboda i djelotvornosti Ujedinjenih naroda u ovom stožernom aspektu međunarodnih odnosa. Držimo da bi ta Konferencija trebala pomoći Ujedinjenim narodima da u zaštiti prava čovjeka naprave novi i odlučni korak naprijed. Sudbina ljudske osobe mora doći u središte pozorosti svake pojedine države, međudržavne suradnje i međunarodnih organizacija. Ništa ne može opravdati vrijeđanje dostojanstva i prava ljudi. Kao što je nedavno rekao Sveti Otac, Papa Ivan Pavao II, središte, samo srce međunarodnog života, nisu države nego čovjek. U odnosu na ljudske patnje širom svijeta nitko nema "pravo na nezainteresiranost". "Organizacija društva nema smisla ako ljudska dimenzija nije njezina središnja briga, u svijetu koji ljudi grade i za ljude". Posvetimo glavnu pozornost ovoj ljudskoj dimenziji i pokušajmo učiniti sve što je u našoj moći." (Hina) rb PAŽNJA - EMBARGO DO 12:00 !!! 151327 MET jun 93