U BEČU POČELA KONFERENCIJA UN ZA LJUDSKA PRAVA

BEČ, 14. lipnja (Hina) - Uvodnim izlaganjem austrijskog predsjednika Thomasa Klestila, kancelara Franza Vranitzkog i ministra vanjskih poslova Aloisa Mocka te programskim govorima glavnog tajnika UN Butrosa Galija i tajnika bečke Konferencije UN Ibrahima Falle danas je u Beču počela Konferencija UN za ljudska prava. Austrijski predsjednik podsjetio je na ciljeve međunarodnog skupa - traženje rješenja za povećanje djelotvornosti mehanizama međunarodne zajednice za zaštitu čovjeka i njegovih osnovnih prava, ali i izgradnju sustava za rano otkrivanje i brzo reagiranje u slučaju njegova kršenja. Kao jedini imenovani primjer najtežeg kršenja svih ljudskih prava Klestil je izdvojio "orgiju neograničenog nasilja u Bosni". Tragedija u Bosni, rekao je Klestil, jest doduše samo jedna od mnogih u svijetu, ali rijetko smo, ako ikad, kao proteklih mjeseci mogli promatrati tako bespoštedno otvoreno i u punoj javnosti takav proces dehumanizacije i međunarodnu bespomoćnost. U svom programskom govoru glavni tajnik UN Butros Gali precizirao je pitanja koja predstavljaju glavnu okosnicu rada dvotjedne konferencije: Koji je napredak postignut na području zaštite ljudskih prava od temeljne deklaracije donešene 1948. godine, koje su prepreke i kako ih ukloniti, kako poboljšati mehanizme za zaštitu ljudskih prava, koliko su djelotvorni postojeći mehanizmi UN, koji bi se financijski resursi trebali pokrenuti za djelatnost UN na sektoru zaštite ljudskih prava, te, konačno, koje su veze između ciljeva UN i ljudskih prava, uključujući tu i složen odnos razvoja zemalja prema punom ispoljavanju socijalnih, kulturnih, građanskih, ekonomskih i političkih prava pojedinaca. Ghali je zamjerio što velik broj članica UN još uvijek nisu ratificirale mnoge od vrlo važnih konvencija UN o zaštiti ljudskih prava, među kojima posebno konvenciju protiv mučenja i drugih vrsta okrutnog i nehumanog kažnjavanja i Međunarodnu konvenciju o zaštiti prava svih radnika emigranata koji je dosad ratificirala tek jedna država. Glavni tajnik UN je naglasio potrebu izgradnje prikladnih mehanizama, kako na nacionalnoj tako i na međunarodnoj razini, koji će osigurati djelotvornu zaštitu ljudskih prava. Glavni problem pritom predstavlja sukob nacionalnih suverenosti i kontrola međunarodne zajednice nad njima. Za poboljšanje te kontrole Ghali se zauzeo za uspostavu stalnog međunarodnog suda za kažnjavanje svih kršenja ljudskih prava, ističući kao uzor odluku Vijeća sigurnosti iz veljače ove godine o uspostavi međunarodnog Suda za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije. UN moraju djelovati na države da provedu dubinske strukturalne izmjene te im zato pružiti tehničku pomoć, kaže Ghali. U pitanju su, rekao je glavni tajnik, promjene institucija vlasti i uprave, preodgoj građana i uspostava osnovnih mehanizama za nadzor poštivanja demokracije i ljudskih prava na nacionalnoj razini . Najvažniji među tim mehanizmima su neovisno sudstvo, slobodan tisak, potreba da se vojska pridržava zakona. Austijski kancelar Franz Vraniuky u svom je uvodnom izlaganju između ostalog naglasio kako se nada "da će ovaj međunarodni skup pridonijeti tome da se ne ojača samo globalna svijest o pitanjima i problemima ljudskih prava nego pojačaju i pravni mehanizmi za nadzor zaštite ljudskih prava kako na nacionalnoj tako i na međunarodnoj razini". Austrijski ministar vanjskih poslova Alois Mock založio se za novo oživljavanje ideje da su nepovrediva i neprikosnovena prava čovjeka važnija i od suverenih prava svake pojedinačne države i od svjetske zajednice UN, budući da su upravo ta prava pojedinaca u korijenu i država i međunarodna organizacija i tvore njihove temelje. U okviru proceduralnog dijela, koji je uslijedio poslije uvodnih izlaganja, austrijski ministar vanskih poslova Alois Mock potvrđen je kao predsjednik Konferencije, Halima Embarek Warzazi iz Maroka imenovana je predsjednikom Glavnog odbora konferencije, a Gilberto Vergne Saboia iz Brazila za predsjedavajućeg Odbora za donošenje rezolucije. Za glavnog izvjestitelja Konferencije o ljudskim pravima imenovan je Zdislaw Kedzia iz Poljske. Plenarni dio zasjedanja nastavit će se danas poslije podne s izvješćima nacionalnih delegacija. Hrvatsko izaslanstvo na konferenciji predvodi ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić, a njegov je zamjenik pomoćnik ministra vanjskih poslova dr. Ivan Šimonović. Izlaganje dr. Mate Granića biti će podneseno sutra prije podne, drugoga dana rada plenarne sjednice Konferencije. (Hina) rb 141136 MET jun 93