SERVIS POSEBNIH NASLOVA EXJUGOSLAVIJA ZAPAD

Nadnaslov:Zapadni saveznici spotiču se oko plana sigurnosnih zona u Bosni Naslov: Tko će osigurati snage? Podnaslov:Umjesto da, kako su željeli, povrate kredibilitet svojim naporima za zaustavljanjem rata u Bosni, zapadni saveznici upetljali su se u nove probleme oko toga kako osigurati dodatne snage, tko će ih i u kojem broju odaslati u Bosnu te kakva će imati ovlaštenja Piše: Nicholas DOUGHTY, Reuter BRUXELLES - Nadajući se da će povratiti kredibilitet svojim nastojanjima da zaustave rat u Bosni, zapadni saveznici su se umjesto toga upetljali u nove probleme nakon što su UN odlučili braniti muslimanske sigurnosne zone. Neke od gradova, uključujući i Sarajevo, koji su predviđenih za zaštitu još uvijek napadaju snage bosanskih Srba. I dok se borbe nastavljaju, ključne članice UN-a i NATO pakta pokušavaju očajnički namaknuti dodatne snage koje bi bile odaslane u Bosnu i ne mogu se nagoditi oko načina upotrebe zračnih snaga u obrani sigurnosnih zona. Zaštita enklava ključni je element kontroverznog plana u čijem su osmišljavanju prošlog mjeseca sudjelovale SAD, Rusija, Španjolska, Francuska i Britanija kojim se željelo ograničiti ubijanje i spriječiti širenje rata. Iako su UN podržali ideju o slanju novi vojnih snaga uz zračnu podršku NATO-a rezolucijom izglasanom prošlog tjedna, diplomati tvrde kako je malo vjerojatno da će koncept sigurnosnih zona uskoro biti ostvaren. Britanija i Francuska, čije trupe sačinjavaju većinu od 9.000 ljudi koliko broje snage UN u Bosni, nisu voljne poslati još svojih vojnika zbog straha da bi se isti mogli naći u ulozi topovske hrane, blokirani unutar sigurnosnih zona pod udarom artiljerijske vatre. SAD koje su pak bezuspješno pokušale svoje europske saveznike nagovoriti na upotrebu oštrijih vojnih mjera kao što su zračni napadi protiv bosanskih Srba, također su odbile u operaciju uključiti svoje kopnene snage. Dvije druge ključne zapadne saveznice, Njemačka i Turska, nisu u mogućnosti uključiti se u sprovođenje plana zbog politički delikatnih razloga. Vojni stručnjaci NATO-a smatraju da je u Bosnu potrebno poslati mnogo više od 5.000 predviđenih vojnika kako bi se sigurnosne zone valjano zaštitile. Neki od njih čak navode i brojku od 40.000 vojnika. No ionako će biti dovoljno teško sakupiti 5.000 vojnika, budući svi oklijevaju osigurati dodatne snage za to opasno područje. Međunaslov: Kakva ovlaštenja zrakoplovima? Pakistan je za sprovođenje spomenute misije ponudio sudjelovanje 3.000 svojih vojnika, ovisno o tome za što bi bili namijenjeni. No ista se zemlja, koja se nalazi na čelu islamskih zemalja, uzdržala glasati za novu rezoluciju, oštro je kritizirajući budući smatra da se tim mjerama opet neće poduzeti dovoljno da se pomogne Muslimanima. Švedska bi mogla u Bosnu odaslati 1.000 svojih vojnika, dok je Rusija ponudila suradnju svojih snaga, no ništa do sada nije poduzela. Za ostvarivanje politike zaštite sigurnosnih zona također je potrebna i suradnja zaraćenih strana. Bosanska je vlada, u kojoj prevladavaju Muslimani, takav plan nazvala isprikama kako se ne bi ništa poduzelo dok Srbi i dalje nastavljaju sa napadima, da bi ga na kraju ipak prihvatila. Blokiranjem od strane snaga bosanskih Srba zatvorena su i "stražnja vrata" u Goražde, budući je prekinuta cesta kojom se kroz brda dovozila hrana i oružje u posljednji aktivni muslimanski džep istočne Bosne. UN namjeravaju odaslati pojačanje vojnim snagama u Goraždu, Sarajevu, Tuzli, Žepi, Srebrenici i Bihaću. Upotreba ratnih zrakoplova NATO-a kao potpore trupama također predstavlja problem. SAD su izjavile kako bi zračnu obranu koristile samo u svrhu obrane snaga UN-a, dok većina europskih država tvrde kako bi zrakoplovi trebali imati šira ovlaštenja u djelovanju te da bi morali također imati mogućnost braniti muslimansko stanovništvo od napada. Diskusija je ostala bez rezultata, a rezolucija UN "ukrašena" raznim oprečnim stavovima. Kao rezultat svega, vojni stručnjaci NATO-a neće biti u mogućnosti predvidjeti bilo kakva pravila djelovanja u operaciji sve dok ne budu točno znali koji su njezini ciljevi. Nova politika zamišljena je kao pomoć u nuždi, dok se većina europskih saveznika još uvijek nada da će doći do sprovođenja mirovnog plana UN-a ne bi li se stalo na kraj 14-omjesečnom sukobu. No malo je vjerojatno da će bosanski Srbi promijeniti mišljenje i prihvatiti plan Vancea i Owena, kojim bi se Bosna podijelila na deset provincija što bi Srbe prisilio da vratite dio osvojenog teritorija. (Hina) br 122145 MET jun 93