POČELO SAVJETOVANJE "EKO-USMJERENI RAZVOJ"

ZAGREB, 9. lipnja (Hina) - Višednevno stručno znanstveno savjetovanje "Eko-usmjereni razvoj" utemeljeno na kulturnom, obrazovnom, ekološkom i gospodarskom razvoju Gorskog kotara započelo je danas u Zagrebu. Namjera je organizatora - Otvorenog sveučilišta i tvrtke Vedeco iz Zagreba - provjera ekološko-kulturne strane razvoja na obitelji četiri generacije kao najmanjoj mikrosocijalnoj grupi. Početku skupa bili su naznočni brojni uglednici političkog i znanstvenog života Hrvatske. Pozdravljajući ideju i organizaciju skupa predsjednik Županijskog doma Sabora Republike Hrvatske Josip Manolić izrazio je uvjerenje da će skup, iako je okrenut jednoj hrvatskoj regiji, potaknuti sve na stvaranje mehanizama za razvoj onoga što život čini boljim i kvalitetnijim. Zauzeo se da jedan od ekološki najugroženijih prostora u Hrvatskoj, dodatno pritisnut i povećanim iseljavanjem, postane ogledni primjer svekolikog razvoja Hrvatske. Ministar graditeljstva i zaštite okoliša inž. Zlatko Tomičić istaknuo je kako je u Hrvatskoj okoliš dobro očuvan, ali da postoje područja koja su izuzetak. Među njima su, ponajviše zaslugom inozemnih zagađivača, šume Gorskog kotara. "Ima li se u vidu i depopulacija Gorskog kotara, tamošnje posljedice dugo se neće moći sagledati", kazao je ministar Tomičić i dodao kako je Republika Hrvatska zatražila pomoć od više specijaliziranih međunarodnih institucija. Podršku skupu izrazili su i predstavnici Primorsko-goranske županije, naglasivši korist njegovih znanstvenih i gospodarskih značajka za razvoj te regije. Stručni dio skupa, koji je započeo s temama iz kulture i regionalnog razvoja, otvorili su znanstvenici dr. Ivan Cifrić, Krešimir Kufrin i Benjamin Čulig. Na temelju nedavnog istraživanja o vrijednostima i aspiracijama srednjoškolaca u Gorskom kotaru, dali su "foto-robot" prosječnog ispitanika glede razvoja koji zagovara današnji skup. Prema njemu, dio ispitanika koji pokazuju namjeru da nakon srednje škole ostanu živjeti u svom zavičaju, naginju modelima s naglašenim antropocentričkim vrijednostima, što znači, tumače znanstvenici, da ti mladi nisu prvenstveno zainteresirani za ekološki razvoj, nego su skloniji iskorištenju prirode. (Hina) ds 091253 MET jun 93