SERVIS POSEBNIH NASLOVA POLJSKA-SOLIDARNOST

Nadnaslov:Kriza Solidarnosti - potraga za vlastitim identitetom Naslov: Solidarnost na raskrižju Podnaslov:Utonuti u populizam ili postati suvremenim sindikatom, čini se da je dilema pred kojom se našla Solidarnost, za koju mnogi tvrde da je ostala bez vlastita programa te da, pozivajući se na povijesnu ulogu u rušenju komunizma, polaže pravo da određuje politiku Piše: Adam JASSER, Reuter VARŠAVA - Unatoč tome što se je pomažući srušiti vladu poljski sindikat Solidarnost ponovo prisjetio starih vremena, četiri godine nakon sloma komunističke vladavine on je u dilemi glede svoje uloge u budućnosti. Prvi slobodni sindikat u svijetu komunizma, začetnik demokratskih promjena do kojih je došlo diljem istočne Europe, u krizi je traženja vlastitog identiteta. Zbog nezadovoljstva niskim plaćama u javnom sektoru, sindikat je, po prvi put nakon što je zbacio komunističku vladavinu 1989. godine, odlučio pokušati srušiti vladu. Uspjevši prošloga tjedna u tome, izglasavanjem nepovjerenja vladi premijerke Hanne Suchocke u parlamentu, Solidarnost je napustila svoju tradicionalnu ulogu podržavanja reformističke, post-komunističke vlade. Predsjednik Lech Walesa, bivši vođa Solidarnosti, odlučio je raspustiti parlament i obvezati državu na prijevremene izbore. Od Suchocke je zatražio da ostane na dužnosti do izbora. Predsjedavajući Solidarnosti Marian Krzaklewski zaprijetio je pak općim štrajkom ukoliko Suckocka bude odbila nove pregovore o plaćama. Sindikat, koji više nije sveobuhvatni oporbeni pokret iz osamdesetih, sada se nalazi u dilemi glede svoje daljnje uloge. "Solidarnost je prestala biti veliki građanski pokret koji podržava reforme, a još nije postala profesionalni sindikat," kaže Jan Rulewski, jedan od čelnika sindikata u doba njegovog zasnivanja u Gdanjsku 1980. godine. Rulewski, koji je sada zastupnik u parlamentu iz redova Solidarnosti, protivio se ovom pokušaju rušenja vlade. On tvrdi da se ovakvim potezima sindikat pretvorio u anti-reformnu snagu koja, za razliku od stare Solidarnosti, više nema svoj vlastiti program. "Solidarnost sve više i više postaje eksplozivna mješavina različitih interesa i ambicija koje nitko ne kontrolira," izjavio je Rulewski za list Gazeta Wyborcza. "Sindikat nije u stanju formulirati svoje ciljeve ili strategiju. U stanju je pozvati na opću obustavu rada ili srušiti vladu, ali šta slijedi dalje - to se ne zna." Međunaslov: Za što će se odlučiti Solidarnost? Rascjep između Solidarnosti i vlade nastao je kada je Suchocka odbila povisiti plaće nastavnicima i zdravstvenim radnicima, tvrdeći da su trenutačke povišice neizvedive zbog stegnutog državnog proračuna. No kako se sindikat želi učvrstiti taj se rascjep ubrzo pretvorio u borbu za vlast. U protekle četiri godine sindikat je često ulazio u razmirice s sukcesivnim vladama koje su formirale stranke koje su proizašle iz sveobuhvatnog pokreta Solidarnosti. Sindikat je održao štrajkove kako bi prisilio na povećanja plaća i reforme na različitim područjima gospodarstva, no ovo je prvi put da je bio spreman izložiti državu političkom kaosu jer nisu zadovoljeni njegovi zahtjevi za povećanjima plaća. "Svjesni smo da bi slijedeća vlada mogla bila velika nepoznanica i ne želimo razoriti državu općim štrajkom," izjavljuje Grzegorz Jaczynski, glasnogovornik sindikata. "Ali isto tako znamo da moramo ostvariti naše zahtjeve i bojimo se da s ovom vladom možemo pregovarati samo putem štrajkova." Metež u Solidarnosti nije ništa novo. Dok je još bio predsjedavajući Solidarnosti i Walesa se morao suočavati s protivljenjem nekima od njegovih poteza a pokret je osamdesetih godina preživljavao razdoblja slabljenja povjerenja. Sindikat još uvijek ima dva milijuna članova i uspjelo mu je organizirati štrajkove proteklog ljeta i zime. Nije još sasvim izvjesno koliko bi pozivi na opći štrajk sada bili uspješni te, kako navodi izvor blizak Solidarnosti, sindikat i sam nagađa da li bi mogli rezultirati svrgavanjem vlade ili pak doživjeti potpuni neuspjeh. Neki kritičari tvrde da prijašnji uspjeh sindikata predstavlja srž sadašnjih problema, jer mnogi čelnici vjeruju da mu njegova povijesna uloga daje za pravo da određuje politiku. Umjerena struja unutar Solidarnosti kaže da je odlučnost sindikata da obori vladu bila nerazumna, jer je kabinet premijerke Suchocke prihvatio mnoge zahtjeve sindikata o industrijskoj politici i privatizaciji. Vlada je nedavno poslala parlamentu paket zakonskih prijedloga poznatih kao "Pakt poduzeća" kako bi se ubrzao proces privatizacije državnih poduzeća i izašlo u susret davnim zahtjevima za većom ulogom sindikata. "Vlada je savršeno zamislila pakt kako bi se sve strane zajednički uključile u proces ubrzavanja privatizacije - sindikati, poslodavci, vlada", kaže predstavnik Svjetske banke u Varšavi Ian Hime. Ekonomisti tvrde da bi šanse za ostvarenje ove zamisli mogle biti narušene padom vlade premijerke Suchocke. "Solidarnost se nalazi na raskrižju," smatra jedan stariji diplomat. "Ona će ili utonuti u populizam, ili se pretvoriti u suvremeni sindikat čiji će glavni zadatak biti štititi prava radnika tjerajući upravitelje i vladu na reforme." (Hina) br 061652 MET jun 93