NOVINARSKI SKUP O BOSNI I HERCEGOVINI

ZAGREB, 5. lipnja (Hina) - Javnim pozivom bosanskohercegovačkim vlastima i redakcijama čiji novinari pišu o stanju u Bosni i Hercegovni da podupru što objektivnije izvješćivanje o BiH završio je danas u Zagrebu dvodnevni skup Hrvatskog novinarskog društva i Veleposlanstva Republike Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj. Na današnjem dijelu skupa "Javni mediji i bosanskohercegovačka zbilja i perspektive" govorilo je više sudionika, a na početku je istaknuto da bi govor o novinarskoj struci bio površan bez analize politike koja se vodi u i Bosni i Hercegovini. "Mi smo u srži-srži politike!", upozorio je komentator Josip Šentija i protumačio kako je sama uporaba izraza "dvije strane" u prostoru koji je povijesno, kulturno i politički jedinstven tragična denominacija koju on ne može prihvatiti. Po Šentiji, iz hrvatskih je medija iščezla najbolja stoljetna tradicija - kulturna i politička prožetost muslimanskog i hrvatskog svijeta. Kad je riječ o muslimanskom etnosu, prihvaćeni su "fantazmi" pristigli iz veliksrpske kuhinje specijalnog rata - islamska država, fundametalizam, džihad, itd. Josip Šentija duboko drži kako se radi o "antihrvatskom repertoru par exelance". Nacionalna uobraženost, koja je omogućila prodor takvih pojmova, igra iznimno veliku ulogu u sadašnjem času Hrvatske. Nakon više stoljeća Hrvatska stvara državu koja tek treba oživjeti, i stoga se jako boji nekih partikularizama. "A koliko partikularizama imamo među Hrvatima u BiH: cetralnobosanski, hercegovački, itd. Njihov razvoj može ugroziti započetu hrvatsku nacionalnu formulaciju na cijelom prostoru", kazao je Šentija. BiH momenat, zbog nedostatka jasne i dalekosežne koncepcije, donosi raskol u hrvatskoj politici, ocijenio je Šentija dodajući da javni mediji moraju taj problem što doličnije predstaviti. Danijel Bućan drži da se nestankom Jugoslavije izgubilo višenacionalno zaleđe Bosne i Hercegovine te da se njezin opstanak može jedino temeljiti na Vance-Owenovom planu. Njegovo neprimjenjivanje neki objašnjavaju djelovanjem esktremista s obje strane, drugi oprečnim političkim koncepcijama. Novinari bi morali prepoznati šta je potrebno Bosni i Hercegovini da preživi i sukladno tome djelovati, drži Bućan. Mile Pešorda već u upotrebi necjelovitog naziva države, "Bosna", vidi njezino svođenje na samo jedan dio svoga prostora. Također, gubi se zanemarivanjem njezine "latinske povijesti" koja ju čini europskom. Pešorda ocjenjuje da se u prvim redovima BiH vlasti nalaze "ljudi koji nikako ne mogu braniti BiH". Fra Luka Markešić drži da novinari moraju iznositi cjelovitu i tragičnu istinu o BiH. 'Podjela Bosne' po njemu je eufemizam za 'rasijecanje Bosne' koji tek pokazuje svu tragediju. Novinari moraju pisati o tome šta se događa običnom čovjeku u BiH - Hrvatu i Muslimanu koje iskorjenjuju - a ne zadovoljiti se izjavama političara, kazao je fra Luka Markešić. (Hina) ds 051329 MET jun 93