UN SVE BLIŽI ODOBRAVANJU UPOTREBE SILE U BIH - ŠIRA VERZIJA

NEW YORK, 3. lipnja (Reuter/Hina) - Članovi Vijeća sigurnosti načinili su danas još jedan korak naprijed kako bi premostili razlike glede plana prema kojem bi se u Bosnu i Hercegovinu poslali vojnici kao zaštita muslimanskih 'sigurnosnih zona', i omogućilo mirovnim snagama poduzimanje odlučnijih akcija. Nakon burnog tjedna koji je protekao u razmiricama predstavnika Europe i trećeg svijeta, Vijeće je okvirno zakazalo sastanak koji bi se trebao održati danas, ali glasovanje se očekuje tek u petak. U bitnim crtama, rezolucijom bi se dale mirovnim snagama Ujedinjenih naroda šire ovlasti za upotrebu sile, uključujući i zračne napade, ukoliko bi došlo do bombardiranja 'sigurnosnih zona', oružanih upada ili onemogućavanja humanitarnih konvoja. 'Sigurnosne zone', koje su proglašene prošlog mjeseca na sastanku petorice u Washingtonu (Vošington), uključuju Žepu, Srebrenicu, Tuzlu, Bihać, te Sarajevo i Goražde, dva grada koji su posljednjih dana izloženi teškim srpskim napadima. Kada se prihvati ta mjera, ostaje problem nalaženja dovoljnog broja vojnika koji bi štitili te zone, budući da Europa smatra kako bi trebalo poslati dodatnih 5.000 vojnika. U Bosni i Hercegovini se već nalazi 9.000 vojnika, neki od njih su u blizini ili u samim 'sigurnosnim zonama', ali malo ih je koji mogu biti premješteni s ostalih područja. Cilj Francuske, Britanije, Španjolske i Rusije, zemalja koje podupiru rezoluciju, je dobiti takvu većinu koja će izgladiti podjele kojima su bile obilježene diskusije u Vijeću sigurnosti. Sjedinjene Države, kao pokrovitelj rezolucije, prestale su se za nju zalagati nakon što su 22. svibnja na sastanku sa predstavnicima zapadne Europe i Rusije u Washingtonu nevoljko pristale na plan o 'sigunosnim zonama'. Rezolucija o 'sigrnosnim zonama' je jedina neposredna odluka oko koje su glavne sile složile kako bi se obuzdao rat u Bosni i Hercegovini. Kao glavni autor nacrta rezolucije, Francuska je u više navrata mijenjala tekst kako bi se u njega uključila rješenja koja bi odagnala zabrinutost nesvrstanih zemalja, a da se pritom ne mijenja suština dokumenta. U novom tekstu se jasno daje do znanja kako jačanje zaštite 'sigurnosnih zona' "ni u kom slučaju ne treba prihvatiti kao kraj sam po sebi" već kao "prvi korak" prema političkom rješenju. Promjenama u tekstu nastojalo se udovoljiti kritikama pet nesvrstanih članica Vijeća sigurnosti, Pakistana, Venezuele (Venecuela), Maroka, Djiboutija (Đibuti) i Zelenortskih otoka, te vlade Bosne i Hercegovine, koje plan o 'sigurnosnim zonama' vide kao zamrzavanje statusa quo i zatvaranje milijuna civila u geta. Umjesto toga, te su zemlje sastavile, ali nisu formalno podnijele, svoju vlastitu rezoluciju kojom se traži da sve strane do 30. lipnja prihvate mirovni plan koji su sastavili zapadni posrednici Cyrus Vance (Sajrus Vens) i lord Owen (Oven), izostavljajući navesti kojim će članicama biti dozvoljena intervencija. Neke članice, ali ne sve, zalažu se za ukidanje embarga Ujedinjenih naroda na uvoz oružja za Muslimane. Sjedinjene Države su za naoružavanje Muslimana, iako u skoroj budućnosti ne postoje izgledi da većina podrži takvo mišljenje. U još jednom pokušaju postizanja kompromisa, rezolucija bi mogla uključivati dio priopćenja sa sastanka 22. lipnja u Washingtonu koji sadrži obećanje "ostavljanja otvorene opcije za nove i strože mjere, o kojima se neće unaprijed donositi sudovi, niti će ih se isključiti iz razmatranja". (Hina) fp 031023 MET jun 93