SERVIS POSEBNIH NASLOVA ISTEUROPA MIGRACIJE

Nadnaslov:Ekonomska "željezna zavjesa" između istočne i zapadne Europe Naslov: Nova europska "željezna zavjesa" Podnaslov:Drastična ograničenja azila koje su uvele Njemačka i Austrija gotovo da potpuno onemogućuju dolazak ilegalnim pridošlicama iz istočnoeuropskih zemalja i ex-Jugoslavije, a mjere zaštite uvode i zemlje središnje Europe Piše: Jean BURNER, AFP BEČ - Drastična ograničenja azila koja su odredile Njemačka i Austrija otvaraju, četiri godine nakon pada komunističkih režima u istočnoj Europi, put stvaranju nove, ekonomske "željezne zavjese" između Zapadne i Istočne Europe. Deseci tisuća potajnih doseljenika i potražitelja azila iz Rumunjske, Bugarske, bivše Jugoslavije i bivšeg SSSR-a, bježeći pred siromaštvom ili ratom iz svojih zemalja, gotovo da više nemaju izgleda stići do Austrije ili Njemačke. Novi zakoni, usvojeni prošlog tjedna u njemačkom a prošle godine u austrijskom parlamentu, određuju da svi potajni doseljenici i odbijeni potražitelji azila budu vraćeni u "sigurne" zemlje iz kojih su stigli, tj. u Mađarsku, Poljsku, Češku i Slovačku. U isto vrijeme Bonn i Beč više ne priznaju status političkog izbjeglice rumunjskim, bugarskim, ukrajinskim i bjeloruskim građanima. Godine 1992., prema raznim državnim statistikama, 30.000 ilegalnih izbjeglica ušlo je u Mađarsku, 34.000 u Poljsku, 50.000 u Češkoslovačku i 310.000 u Njemačku. Austrijska pak vlada ocjenjuje da trenutno u zemlji ima 100.000 stranaca, potajnih pridošlica. Tim brojkama treba dodati 150 do 200.000 privremenih izbjeglica iz bivše Jugoslavije u Njemačkoj, 65.000 u Austriji, 60.000 u Mađarskoj, 4.000 u Slovačkoj, 3.000 u Poljskoj i oko 2.200 u Češkoj. Međunaslov: I središnja Europa poduzima mjere zaštite Zemlje središnje Europe (Mađarska, Poljska, Češka i Slovačka) te Slovenija, čiji stanovnici praktički ne emigriraju, žele se i sami riješiti potajnih doseljenika, uglavnom Bugara, Rumunja i stanovnika bivše Jugoslavije koji koriste njihov teritorij za prijelaz do Austrije ili Njemačke. Ministri unutrašnjih poslova tih pet zemalja i Austrije su 16. ožujka u Pragu odlučili međusobno potpisati sporazume koji predviđaju ponovni recipročni prihvat izbjeglica ili potražitelja azila, izbačenih iz jedne od tih šest zemalja. Ti sporazumi trebaju biti nadopunjeni konvencijama sa zemljom porijekla potajnih doseljenika ili potražitelja azila, tj. Rumunjskom, Bugarskom, Ukrajinom i Bjelorusijom kako bi se osigurali da se te izbjeglice neće nastaniti u središnjoj Europi. Zemlje središnje Europe su također odlučile kodificirati ulazak u svoje zemlje. Po općem pravilu, prihvaćaju se tri vrste posjetitelja: pozvane osobe, grupna putovanja i individualni putnici koji će moći raspolagati s 20 dolara dnevno za svoje potrebe. Zauzvrat, uvođenje vize nije predviđeno. Pravi je problem, kako ocijenjuju dužnosnici tih zemalja, efikasna borba protiv potajnih doseljenika iz tih zemalja preko zelenih granica i organiziranje protiv skupina "vodiča". Austrija već nekoliko godina vrši vojni nadzor svojih zelenih granica s Mađarskom i bivšom Češkoslovačkom i predviđa pojačanje tih mjera u slijedećim godinama, posebno imajući u vidu bivšu Jugoslaviju. Mađarska policija svakog vikenda vraća oko 10.000 stranaca jer nemaju dovoljno novaca za boravak u zemlji. Prag želi jačanje pograničnih kontrola za osobe na granici sa Slovačkom, ocjenjujući da se radi o "rupi" koja omogućava potajnim doseljenicima s Balkana i bivšeg SSSR-a lak prijelaz u Češku. (Hina) br 030004 MET jun 93