ULOGA INE U HRVATSKOJ ENERGETICI

ZAGREB, 2. lipnja (Hina) - Uloga INE u prevladavanju energetske krize u Hrvatskoj, poglavito u Dalmaciji, vlastita potrošnja i gubici energije u tom poslovnom sustavu te podrška znanosti u rješavanju energetskih problema bile su glavne teme današnjeg razgovora stručnjaka INE i skupine profesora zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Savjetnik u Uredu generalnog direktora INE mr. Ivan Medarac upoznao je goste s dosadašnjim razvojem, proizvodnim i poslovnim rezultatima i planovima te ulogom INE u hrvatskoj energetici. Istaknuo je pritom da je INA najveći poslovni sustav u zemlji, u kojem su danas koncentrirana osnovna sredstva vrijedna ukupno 31 milijardu američkih dolara. Ukupni je prihod tvrtke lani bio vrijedan 2,05 milijardi američkih dolara, od čega je 1,52 milijarde dolara ostvareno na domaćem tržištu. Istodobno je pak ukupna dobit tvrtke bila vrijedna oko 3,2 milijuna dolara, a taj je, prema riječima mr. Medarca - naoko skroman rezultat postignut u vrlo teškim uvjetima privređivanja. Govoreći o ulozi INE u hrvatskoj energetici, mr. Medarac je podsjetio da je u sklopu tog poduzeća lani, među ostalim, proizvedeno oko 1,9 milijuna tona nafte i oko 2,5 milijarde prostornih metara prirodnog plina, a takvi su proizvodni rezultati omogućili i održanje ukupnog energetskog sustava zemlje. Ove bi godine pak INA tekućim gorivima i plinom trebala pokriti više od 70 posto energetske bilance zemlje (tekućim gorivima 44,2, a prirodnim plinom 26,5 posto ukupne potrošnje energije u zemlji). Mr. Medarac je govorio i o mogućem doprinosu INE ublažavanju nestašice električne energije u Dalmaciji. U tom će dijelu zemlje ove godine nedostajati oko 1,37 milijardi kWh (kilovatsati) struje ili 156 MW (megavata) snage u elektroenergetskim objektima. Među realnim mogućnostima za ublažavanje te nestašice mr. Medarac je istaknuo sanaciju termoenergetskog bloka snage 10 MW u INA-Vinilu u Kaštel Sućurcu, koji bi davao između 200 i 240 tisuća kWh na dan. Potrebni bi radovi na tom postrojenju, koje je izvan pogona od 1983. godine, mogli početi za desetak dana i potrajali bi 30-ak dana, a u prvoj bi se etapi, vjerojatno do konca ove godine, tamo ložilo oko 300 tona ugljena na dan. U drugoj bi etapi u tom pogonu bilo instalirano kombinirano postrojenja na tekuće gorivo, a potom bi se kao gorivo koristio plin. Druga je realna mogućnost instaliranje kombiniranog termoenergetskog bloka ukupne snage 72 MW (dvije plinske turbine po 26 i dvije parne turbine po 10 MW), koji bi davao oko 504 milijuna kWh struje na godinu. I to bi postrojenje bilo građeno u tri etape, a prva bi, uz korištenje tekućeg goriva, mogla biti završena do konca ove godine. U drugoj bi etapi, koja bi potrajala godinu dana od početka radova, bilo uvedeno kombinirano postrojenje, a u posljednjoj bi se kao gorivo koristio plin. Razmatraju se i mogućnosti instaliranja drugih termoenergetskih blokova različitih snaga (snaga između 20 i 110 MW), a pri osmišljavanju trajnijih rješenja, istaknuo je mr. Medarac, trebalo bi računati s velikim zalihama plina u mediteranskom bazenu i plinifikacijom Dalmacije. Sudionici današnjeg razgovora istaknuli su da za Hrvatsku danas nema jeftinih rješenja u prevladavanju energetskih teškoća, ali da bi se mnogo toga moglo učiniti boljim korištenjem ukupnih energetskih kapaciteta u zemlji. Tako se, primjerice, čulo da samo INA raspolaže s elektroenergetskim postrojenjima ukupne snage od 150 MW, kojima bi se mogla pokrivati vršna opterećenja u velikom dijelu hrvatskog elektroenergetskog sustava. Značajnim elektroenergetskim kapacitetima raspolažu i drugi industrijski pogoni u zemlji, a među pretpostavkama njihovom učinkovitom korištenju istaknuto je konačno utvrđivanje primjerene i suvisle energetske politike zemlje te bolja suradnja dva najveća energetska sustava u zemlji - INE i Hrvatske elektroprivrede. Uz to, istaknuto je da treba poticati suradnju poduzeća sa znanstvenim institucijama i istaknutim stručnjacima koji se bave energetskom problematikom. INA je, primjerice, počela s izradom programa za smanjenje vlastite potrošnje i gubitaka energije i pritom očekuje pomoć znanosti na sasvim konkretnim programima. Riječ je o vrlo kompleksnom programu, provedba kojeg pretpostavlja i znatna materijalna ulaganja za koja danas INA nema vlastitih sredstava pa se mnogo očekuje i od pretvorbe tog poslovnog sustava u dioničko društvo, što bi omogućilo i veći dotok inozemnog kapitala. (Hina) sj 021439 MET jun 93