VEČERNJI LIST: KOLIKO PRISILE

ZAGREB, 1. lipnja (Hina) - U današnjem broju Večernjeg lista Višnja Starešina pita "jesu li pregovori hrvatskih vlasti sa srpskim vođama iz okupiranih krajeva način izgradnje međusobnog povjerenja i integracije okupiranog teritorija? Ili su to pak nova i suvišna poniženja za hrvatske pregovarače, koji se nakon što Srbi u posljednji trenutak otkažu dolazak vraćaju kući neobavljena posla? . Odgovarajući da je na oba pitanja odgovor niječan, ona nastavlja: "No pregovori o ekonomskoj i komunikacijskoj integraciji okupiranih područja ipak služe izgradnji povjerenja, ali ne Hadžićeva, već povjerenja stanovništva tog područja, koje je potrebno, ali za rješenje političkih problema nije ključno". Ističe da s druge strane, "samim vođama, koji su po funkciji provoditelji Miloševićeve politike, koji vladaju i donose političke odluke, ekonomska integracija u Hrvatsku nije u interesu, jer dokida njihovu političku vlast i koncepciju 'srpske republike krajine'". Zato oni, drži Starešina, "pregovaraju samo kad moraju, ne poštuju dogovoreno dokle god ne moraju, a i kroz pregovore o ekonomskom i prometnom povezivanju nastoje provući i svoje političke koncepcije znajući unaprijed da će na tome pregovori 'pasti', jer takve su opcije za Hrvatsku neprihvatljive. Nastavlja da je "Hrvatskoj u interesu ekonomsko i prometno povezivanje cjelokupnog državnog teritorija, i zato što je to u interesu svakoj državi i zato što donekle slabi pozicije pobunjeničkih vođa i dijelom otvara mogućnost za razgovore o političkom statusu okupiranih područja". Autorica drži da bi predstavnike krajine na ozbiljnije ponašanje na pregovorima doneke mogli natjerati "razgovori o novom mandatu UNPROFOR-a ako međunarodna zajednica iznađe novac i pokaže volju da se aktivnije uključi u rješavanje hrvatskog problema". Spominjući tri prijedloga glavnoga tajnika UN, ona navodi da ni Hrvatima ni Srbima ne odgovara povlačenja snaga UN, zbog mogućnosti otvaranja totalnoga sukoba, dok druga dva prijedloga odgovaraju ili samo srpskoj ili samo hrvatskoj strani. "Ali upravo na tome može se zasnivati igra kompromisa u kojoj bi međunarodna zajednica izvršila pritisak na Srbe da prihvate neka politička rješenja (za početak, recimo, da provedu Ženevski sporazum), pod prijetnjom da će se povući, dok bi jednako tako Hrvatskoj ponudila nešto izmijenjeni mandat, koji ne bi udovoljavao baš svim njezinim zahtjevima, ali bi mogao značiti korak prema rješenju", smatra Starešina. "Sve su to samo pretpostavke, doduše prilično realne, naravno, ako se politika međunarodne zajednice prema Balkanu u idućih mjesec dana bitno ne izmijeni i ako, primjerice, Hrvatska zbog politike prema BiH također ne bude kažnjena sankcijama. A to bi otvorilo sasvim druge opcije", zaključuje Višnja Starešina. (Hina) gk 010322 MET jun 93