RASPRAVA O ĆOSIĆU

BEOGRAD, 1. lipnja (Hina) - Prošlotjedni sastanak Dobrice Ćosića s predstavnicima vojnog vrha koštat će ga funkcije šefa države i političke karijere, jer je taj korak shvaćen kao njegov pokušaj da izvrši vojni udar, ocijenjuju promatrači u Beogradu nakon noćašnjeg skupštinskog izjašnjavnja. Vojislav Šešelj, poslanik Srpske radikalne stranke, tijekom rasprave u skupštini iznio staru optužnicu na račun Ćosića, ponavljajući da je tajno pregovarao sa ustaškim režimom, dozvolio Milanu Paniću da pusti iz zatvora "ratne zločince" i predao poluotok Prevlaku Hrvatskoj. Šešelj je dodao kako je predsjednik SR Jugoslavije vodio državnu politiku, iako je to u nadležnosti vlade, omalovažavao skupštinu, a svojim savjetnicima dao neustavne ovlasti. Šešelj podsjetio Dobricu Ćosića na njegovo obećanje da će podnijeti ostavku ako na izborima ne pobijede "njegovi politički puleni", te ga pozvao da dato obećanje i ispuni. Prave razloge za smjenjivanje Ćosića iznio je slijedeći govornik u jugoslavenskoj skupštini Nedeljko Šipovac. Prema njegovim riječima, Ćosić je na zatvorenom sastanku s predstavnicima vojnog vrha iznio neke netočne kvalifikacije. Ustav je Ćosić nazvao "brionskim" i osporio njegovu koncepciju, izrazio je sumnju u mogućnost funkcioniranja države, ukazao je na "slovenski sindrom" tj. na opasnost od crnogorskog separatizma i kritizirao jačanje republičkih milicija. No, vrhunac svega, po kazivanju Šipovca je Ćosićeva navodna izjava "kako ga mnogi prijatelji pitaju što čeka, kada iza sebe ima vojsku". To pokazuje, zaključio je Šipovac, da Ćosić želi nekim "bržim putem" riješiti krizu u zemlji, ne poštujući ustavne odredbe o odnosu predsjednika i vojske, što je navodno izazvalo "zabunu u vojnom vrhu". Predsjednik Ustavne komisije, Ratko Marković, potkrijepio je optužnicu navodeći formalno-pravne propuste koje je navodno napravio predsjednik Dobrica Ćosić, osnivanjem savjeta za državnu politiku i nekim drugim pogreškama. Umjesto da se ponaša kao simbol države, on se ponašao kao vršitelj državne vlasti, kazao je Marković i zatražio Ćosićevo razrješenje s dužnosti predsjednika SR Jugoslavije. Predstavnik Socijalističke partije Crne Gore Srđan Darmanović rekao je da nije impresioniran iznijetim razlozima i izrazio čuđenje što su radikali protiv Ćosića jer su njihovi ciljevi isti. Darmanović je nastavio da je razlika u tome što radikali o tome govore otvoreno, a Ćosiću u ovom trenutku više odgovaraju diplomatske i političke metode. On je podsjetio na Ćosićevu ulogu rodonačelnika "tragičnog i preskupog programa velike Srbije", pa nalazi da ima pravde u tome što baš Šešelj traži njegovu ostavku. Za Darmanovića je također sporan odnos Ćosića prema Crnogorcima i Crnoj Gori. Ćosić, prema Darmanovićevim riječima, ne priznaje crnogorsku naciju, govori o njoj kao o "izmišljotini, Titovom proizvodu" i prijeti građanskim ratom onima koji bi pokušali Crnu Goru učiniti samostalnom. O takvim pitanjima, kazao je predstavnik crnogorskih socijalista u jugoslavenskoj skupštini, može odlučiti samo volja naroda, iznad koje ne mogu biti ni Ćosić ni armija. "Ostao ili ne ostao na funkciji, za nas nema kolebanja. Crna Gora želi takvog predsjednika federacije koji će poštivati njene nacionalne i državne posebnosti", kazao je na koncu Darmanović. Ćosića su kao rodoljuba vatreno branili poslanici iz crnogorske Narodne stranke, a poslanici iz vladajuće partije u Crnoj Gori rekli su, da će se uzdržati od sudjelovanja u donošenju odluke o šefu države. Izrazili su iznenađenje što nitko nije znao da će to danas biti na dnevnom redu, zatim žaljenje što se o Ćosiću govori u njegovoj odsutnosti te se izjasnili protiv donošenja naglih odluka. Kako se doznaje, u trenutku kada je rasprava o Ćosiću stavljena na dnevni red skupštinskog zasjedanja, predsjednik je pismeno izvješten te je dobio jedan sat da se odazove pismenom pozivu na sjednicu, no Ćosić se nije pojavio. Predstavnici oporbenih stranaka, Srpskog pokreta obnove, Demokratske stranke, optužili su vladajuće socijaliste da popuštaju Šešelju, zatim da podržavaju "anarhiju, državu kriminala i izolaciju od svijeta". Oni su poručili socijalistima da ih to neće spasiti od Šešelja, kada na njih same dođe red. Predstavnik Srpskog pokreta obnove nazvao je Šešelja "ustaškim agentom" te kazao kako mu je nalogodavac Franjo Tuđman. Dragoljub Mičunović predsjednik Demokratske stranke pozvao je socijaliste da javno glasuju protiv Ćosića, jer će na taj način "staviti točku na svoju politiku, za koju znamo da je nije odio Ćosić, nego onaj čije ime se ne smije spomenuti u skupštini". Mičunović je ukazao na implikacije "ovog udara" na unutarnjem i vanjskom planu, a uz ostalo rekao da se radikali ponašaju kao "moćnik koji bičem tjera sve predsjednike države". Odgovarajući na primjedbu radikala da je Ćosić kriv za pismo koje je pisao sudionicima skupa bosanskih Srba u Bjeljini, Mičunović je rekao da su pismo, uz Ćosića pisali Milošević i Bulatović te upitao što je sa njihovom odgovornošću, ako je to pismo ocijenjeno pogrešnim. (Hina)ia 010048 MET jun 93