SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Ograničenje prava na azil ne zaustavlja val izbjeglica Naslov: Kako zaustaviti imigrante? Podnaslov: Unatoč ograničenju prava na azil, njemačka oporba tvrdi da se time ne zastavlja imigrantski val bez presedana, već da reforma može izazvati pojačanu imigraciju istočnih Europljana u njemački Eldorado Piše: Jean-Luc TESTAULT, AFP BONN - Njemačka je ograničila pravo na azil kako bi pokušala zaustaviti val izbjeglica bez presedana u Europi, no protivnici reforme izjavljuju da ona može izazvati pojačanu ilegalnu imigraciju istočnih Europljana koji sanjaju o njemačkom Eldoradu. "U jesen ćemo ustanoviti da promjene nisu donijele ništa te da se pritok izbjeglica nije smanjio", izjavio je ovih dana Guenter Renner, eminentni pravnik čije je mišljenje parlament zatražio prije donošenja reforme. Godine 1992. rekordan broj od 438.000 osoba, od kojih je trećina stigla iz Rumunjske i Bugarske, potvrdilo je da su politički progonjeni i zatražilo azil u Njemačkoj. U prosjeku 4 posto potražitelja i dobije azil. Reforma će stupiti na snagu 1. srpnja. Sredinom prošlog tjedna ju je odobrio Bundestag (donji dom parlamenta) sa 521 zastupničkim glasom, od 654 koliko je ukupno glasovalo. Reforma predviđa da izbjeglice koji prelaze preko sigurne zemlje trebaju biti natrag u tu zemlju vraćeni bez otvaranja procedure. Pošto Njemačka danas smatra sve svoje susjede zemljama koje poštuju ljudska prava, nada se da će se tako moći rješiti tereta. No kritičari smatraju da se izbjeglice neće zadovoljiti ostankom u Poljskoj ili Češkoj, gdje je životna razina znatno niža, te da će iskoristiti vrlo propusnu granicu kako bi ponovo iskušali svoju sreću ilegalnog ulaska. Prema službenim procjenama, u 1992. godini je bilo 310.000 potajnih ulazaka u Njemačku, dok je još postojala procedura azila, ukinuta u srijedu, koja je omogućavala izbjeglicama da ostanu dvije do tri godine u Njemačkoj očekujući odluku o njihovoj molbi za azil. "U većini slučajeva, više neće biti moguće dokazati da su izbjeglice stigle preko sigurne zemlje; ostat će kod nas ne podliježući bilo kakvom pravnom propisu", upozorio je Renner, koji predsjedava administrativnim sudom Hessena. Međunaslov: Imigracijska politika - da ili ne? "Prelasci će tako biti više poduprti nego ometeni, jer taj novi zakon predviđa da se uz izbjeglice iz siromaštva i osobe koje su politički progonjene tretiraju kao potajne pridošlice", piše u četvrtak liberalni Sueddeutsche Zeitung, jedan od dva velika njemačka lista. Drugi komentatori naglašavaju da ima dovoljno njemačkih djelatnika, te da ne treba koristiti jeftinu radnu snagu, koja čak i uz mizernu plaću može u jednom danu zaraditi u devizama mjesečnu plaću u Rusiji. Slijedeći opet upozoravaju da tajne pridošlice, koje za razliku od potražitelja azila ne koriste nikakvu pomoć, mogu lako skrenuti u kriminal kako bi preživjeli u bogatoj Njemačkoj. "Reforma se zadovoljava reguliranjem političkog azila", žalio se prošlog tjedna filozof Juergen Habermas, "nije poznato da Njemačkoj treba imigracijska politika, koja imigrantima nudi druge pravne propise". Kancelar Kohl ponavlja da Njemačka nije zemlja imigracije, zaboravljajući da su od drugog svjetskog rata milijuni radnika imigranata postupno stizali iz Poljske, Italije, Turske i smjestili se u Njemačkoj. Socijal-demokratska oporba je zahtijevala zakon o imigraciji i reformu prava na državljanstvo, zasnovanu isključivo na krvnom srodstvu. Strahujući da će izgubiti veliki dio svog biračkog tijela, pomirila se nakon tri godine prepiranja s time da pregovara oko reforme prava na azil s Kohlovom koalicijom. (Hina) br 312112 MET may 93