NEPOZNATA SUDBINA CRKVENOGA BLAGA NA PRIVREMENO ZAPOSJEDNUTIM PODRUČJIMA

Napomena uredništvima: Zbog tehničke greške vijest br. 75 "Nepoznata sudbina crkvenoga blaga..." nije emitirana u cjelosti pa je stoga ponavljamo. ZAGREB, 30. svibnja (Hina) - Sudbina osam crkvenih zbirki te blaga u crkvama koje se nalaze na zaposjednutom području Hrvatske je neizvjesna. Po podacima Muzejsko-dokumentacijskog centra vrijedne zbirke liturgijskih predmeta, ikona, etnografskog materijala, numizmatike slika i sakralne skulpture prije okupacije nalazile su se u crkvama u Cavtatu, Iloku, Kostajnici, Krupi, Obrovcu, Smokoviću i Visovcu. Podaci o crkvenom blagu u zonama pod nadzorom UNPROFOR-a su nedostupni, i kako je rečeno u Zavodu za zaštitu spomenika kulture, uvid u stanje crkava i blaga u njima bit će moguć tek nakon uspostave hrvatske vlasti na zaposjednutim područjima. O problemima otuđene pokretne spomeničke baštine tijekom rata, hrvatsko Ministarstvo kulture i prosvjete i Zavod za zaštitu spomenika izvijestili su i UNESCO, no, odgovor do danas nije stigao. Kako su u ratnoj agresiji najčešće stradavali sakralni objekti tako se sumnja i u sudbinu blaga u njima. Franjevački samostan u Iloku posjedovao je ciklus baroknih slika i bogatu dokumentaciju tematski vezanu uz Sv. Ivana Kapistrana, bečke i venecijanske kaleže iz 18. stoljeća, te šarengradsku crkvenu kolekciju prenesenu 1987. godine. Zbirka srebrnine, kaleža iz 16. i 17. stoljeća, baroknih slika i velikog broja liturgijskih predmeta Župnog ureda crkve Sv. Nikole u Cavtatu teško je stradala, doznaje se u Zavodu za zaštitu spomenika. Također, neizvjesna je sudbina zbirke crkvenog tekstila (baroka 18. i 19. stoljeće iz Rusije), oko 100 ikona i liturgijskih materijala samostana Uznesenja Bogorodice u Krupi, kao i zbirke etnografskog materijala, numizmatike, crkvenih predmeta, nakita, medalja i slika te biblioteke od oko 13.000 svezaka postavljene u franjevačkom samostanu u Visovcu. Preciznu dokumentaciju o crkvenom fondu Zavod za zaštitu spomenika ima za 17 pravoslavnih crkava u vukovarskoj općini te za franjevačke samostane u Vukovaru, Iloku i Šarengradu, dok ostale, većinom nepotpune podatke, posjeduju regionalni zavodi. Ono što je izvjesno, to je sudbina 118 ikona, koje su za vrijeme žestokih ratnih razaranja iz crkava i zbirki s područja Benkovca, Islama Grčkog, Dvora Jankovića, Kule Atlagića, Kolarine i Brguda ukrali Srbi, početkom svibnja 1992. u Narodnom muzeju u Beogradu postavili izložbu tog 'ratnog plijena' pod nazivom "Ikonopis Dalmatinske krajine s ratom ugroženih područja", te Zavodu za zaštitu spomenika poslali katalog izložbe. Prijave su stigle i za šest portreta te jednu vedutu nestalih iz Trstena, te za tri oltarne pale iz franjevačke crkve u Slanom. Po posljednjim podacima Zavoda za zaštitu spomenika kulture od ukupno 479 crkava i samostanskih cjelina razoreno je 75, teže je 151, a lakše oštećeno 70 objekata odnosno cjelina. Među njima je 47 objekata nacionalnog , 66 je regionalnog, odnosno 99 lokalnog značaja, a 267 je nekategoriziranih građevina. Za 183 sakralne građevine nedostaju podaci o značaju i opsegu šteta. Po posljednjim podacima Zavoda za zaštitu spomenika kulture, razorenim crkvama može se pribrojiti i nedavno potpuno razoreni pavlinski samostan u Kamenskom. Ujedno, ovaj samostan bio je i jedini aktivni pavlinski samostan u Hrvatskoj. (Hina) žb 300807 MET may 93