PREDSTAVLJENO IZDANJE HRVATSKA BARANJA

ZAGREB, 28. svibnja (Hina) - Četvrti svezak časopisa Studija Etnologica, pod nazivom Hrvatska Baranja, predstavio je danas u Zagrebu Etnološki zavod Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uz brojne uglednike iz političkog, kulturnog i znanstvenog života Hrvatske, promociji su bili nazočni i protjerani Baranjci. Taj svezak, koji nije u skladu s uobičajenom koncepcijom, donosi bilješke napravljene 60-ih godina za potrebe zamišljenog atlasa Jugoslavije koji nije ostvaren. Predstojnik Etnološkog zavoda dr. Vitomir Belaj kazao je da je razmjerno malo etnoloških tragova ostalo izvan Baranje te da se gradivo sastoji od vrlo sitnih elemenata koji se ne uklapaju posve u zamisli o monografiji pokrajine pod udarom osvajača. Ipak, sudeći po prihvaćanju u javnosti, Hrvatska Baranja opravdava svoje postojanje, kazao je dr. Belaj i poželio da se sljedeće izdanje o Baranji predstavi u Belom Manastiru. Dr. Jasna Čapo-Žmegač ocijenila je tu knjigu prijeko potrebnom jer Baranja je malo istraživana a život tamošnjih etnoloških skupina nije do sada u cijelosti prikazan. Taj svezak opisuje zemljopisna obilježja, prehranu, odijevanje, stanovanje, običaje i glazbeni folklor Baranje. Prvi dio knjige obradio je Mladen Klemenčić, napominjući da površina Baranje iznosi 1147 četvornih kilometara (0,3 posto površine Republike Hrvatske) te da je njezina temeljna gospodarska i komunikacijska orijentacija smjer jug-sjever, dok je smjer istok-zapad beznačajan, o čemu svjedoči Batinski most, veza Baranje s Vojvodinom, koji je izgrađen tek 1974. godine. Po popisu pučanstva iz 1839. godine, Hrvati su činili 30,6 posto pučanstva, Srbi 15 posto, Madžari 28,5 posto a Nijemci 24 posto. Po zadnjem popisu pučanstva iz 1991. godine, Hrvati su sačinjavali 41 posto pučanstva Baranje, Srbi 25 posto, Madžari 16 posto, Nijemci 0,8 posto, a u rubrici ostali upisano je 15 posto Baranjaca. Hrvati Šokci iz okolice Srebrenice u Bosni naselili su Baranju krajem 17. stoljeća, potom dolaze Srbi za vrijeme Crnojevića, a nakon 1720. godine austrijske vlasti naseljavaju tamo znatan broj Nijemaca. (Hina) žb 281434 MET may 93