DEMOKRATSKA STRANKA O ODNOSIMA S HRVATSKOM

LJUBLJANA, 28. svibnja (Hina) - Zastupnici Demokratske stranke na današnjoj su konferenciji za novinare pojasnili uzroke protivljenja Vladinoj politici prema Hrvatskoj. Ta stranka jučer nije potpisala javnu izjavu o odnosima s Hrvatskom, koju je prihvatio slovenski parlament. Stajališta slovenske Vlade prema Hrvatskoj Demokratska stranka ocjenjuje popustljivim, dodajući da Slovenski kršćanski demokrati ( predsjednik im je Lojze Peterle) u razgovorima s vladajućom strankom u Hrvatskoj svoje stranačke poslove upleću u državne i rade iza leđa parlamenta i naroda, drže slovenski demokrati. Potpredsjednik stranke dr. Dimitrij Rupel drži da bi razgraničenje s Hrvatskom na kopnu trebalo riješiti na načelima Ustava, granicu na moru u skladu sa stvarnim stanjem na dan 25. lipnja 1991., što uključuje slovensku kontrolu Piranskog zaljeva. Glede izlaza u međunarodne vode Jadranskog mora, po mišljenju Rupela, trebalo bi zatražiti međunarodnu arbititražu. Demokrati optužuju slovenskou Vladu zbog toga što je pristala na "cestovne koridore" sa statusom eksteritorijalnosti kroz slovenski državni teritorij. Rupel ne drži toliko problematičnim gradnju ceste Šentilj - Zagreb, ali smatra da je za Sloveniju najvažnija gradnja prometnice Koper - Lendava, na koju bi Phyrnska auto-cesta bila priključena, a ne obrnuto. Dr. France Bučar je, govoreći o "cestovnom koridoru", izjavio da eksteritorijalnost znači odricanje od dijela slovenskog područja. To je 1939. zahtijevao i Hitler, tražeći povezivanje Njemačke s Danzigom, kazao je dr. Bučar. Dodao je da je Hrvatska gradnjom prijelaza Sečovlje napravila izgred, naizgled nelogičan, jer u ovoj situaciji Hrvatska treba dobre odnose sa Slovenijom. Bučar drži da bi slovenska politika morala biti oprezna jer se možda radi o namjernoj hrvatskoj "provokaciji", kojom se Sloveniju želi ponovno uvući u "balkanski nered". Bučar je to povezao i s nastojanjima nekih međunarodnih sila koje bi htjele stvoriti nekakvu novu jugoslavensku ekonomsku zajednicu. To bi, po njegovu mišljenju, Hrvatskoj trenutačno odgovaralo, ali Sloveniji ne, jer bi morala platiti, kako je kazao, "teret ratnog razaranja". To bi Evropi onda poslužilo kao model za stvaranje čvršće ekonomske zajednice od država bivšeg SSSR-a. Bučar je rekao da za to nema čvrstih dokaza. Spomenuo je pritom i nastojanja Borisa Vukobrata i njegove tvrtke Copechim, sa sjedištima u Švicarskoj i Francuskoj, "čiji se jedan krak nalazi i u Sloveniji", te Vukobratovu parišku fondaciju. (Hina) mc 281328 MET may 93