PREGLED PISANJA INOZEMNOG TISKA I RTV

VELIKA BRITANIJA - 26. svibnja "The Times" piše da je sastanak ministara obrane u Bruxellesu protekao u svađalačkom ozračju, a na površinu su izbile nove oštre podjele. Amerikanci su tvrdili da nisu odustali od opcije zračnih napada na bosansko-hercegovačke Srbe, Turska je tvrdila da je riječ o gubljenju vremena, Njemačka je tvrdila da nije Muslimanima dala nadu u povrat izgubljenih teritorija, dok se Italija žalila da europski saveznici nisu bili upitani za savjet o novoj strategiji Zapada. Inače, svoje ratne zrakoplove za zaštitu sigurnih zona ponudile su Britanija, Nizozemska i Turska. A kako stvari izgledaju u dosad jedinoj zaštićenoj zoni, koju su UN stvorili, u Srebrenici, može se pročitati u velikoj reportaži Roberta Blocka, koju je "The Independent" objavio na naslovnoj stranici. Block, prvi novinar koji je uspio ući u grad, kaže da se stječe dojam kako ljudi Srebrenice hodaju u snu. Na tisuće njih bezizražajnih lica hodaju gore-dolje glavnom ulicom toga razrušenog, ali još uvijek lijepoga grada. Uvjeti života u Srebrenici, u kojoj je prije rata bilo pet tisuća stanovnika, a sada tome treba dodati još dvadeset tisuća izbjeglica, kao i dvadeset tisuća ljudi iz okolnih sela, očajni su. Vode za piće i pranje nema dovoljno, a malo je i hrane. Stanovnicima grada oduzeto je pravo kretanja izvan granica enklave u kojoj nemaju nade za zaposlenje, pa im sada, kada su borbe prestale, ne preostaje ništa drugo nego da šetaju ulicama. U gradu nema ni restorana, ni kafića, ni trgovina, ni struje. Odsječena od ostatka svijeta Srebrenica živi u nekoj vrsti zajedničkoga zatočeništva koje su im nametnuli srpski topovi. Zapovjednik kanadskih jedinica u sastavu mirovnih postrojba UN u Srebrenici nije optimistički raspoložen glede budućnosti zaštićenih zona jer njihovo pučanstvo neće moći tako živjeti idućih dvadeset godina. Ne može se na taj način rješavati problem Srebrenice, Žepe, Goražda i drugih mjesta, već je potrebno globalno rješenje, drži on. Potresna reportaža Roberta Blocka završava riječima zamjenika gradonačelnika toga bosanskoga grada Hamdije Fazića koji kaže: 'Srebrenica je poput logora smrti u kojem vlada mir'. Realnostima Srebrenice i najnovijim prijedlozima posvećen je i urednički komentar istog lista. U komentaru u se kaže da zaštitne zone zaslužuju gnušanje s političkog i moralnoga stajališta. One najveće, poput Sarajeva, možda na neki način i mogu zaživiti, ali sve ostale neće nikada biti ništa drugo do izbjeglički logori. Odrasli ljudi u njima bit će bez posla, a djeca, koja su već sada izmakla kontroli, neće stjecati druge pouke osim za terorizam. One će, upozorava list, biti kroničan izvor sukoba, ožiljak na licu Europe i trajna pokuda bezkičmenjačke zbrke koja je zahvatila tu masu koja sebe voli nazivati međunarodnom zajednicom. Potpisnici washingtonskog priopćenja te optužbe pokušavaju odbaciti tvrdnjama da zaštitne zone nisu rješenje već samo privremena mjera kojom se želi spasiti životi mnogih dok se ne pronađe političko rješenje. Problem je, međutim, u tome što u to nitko ne vjeruje, ni očajni Muslimani, ni slavodobitni Srbi, ni dužnosnici zapadnih ministarstava vanjskih poslova. Povod tom skepticizmu je činjenica da je plan nastao kao rezultat neuspjeha da se postigne suglasnost oko oštrijih mjera, a željelo se sačuvati privid jedinstva. SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE - 26. svibnja Dopisnica radio-postaje Voice of America iz američkoga Kongresa javlja: "General-bojnik Lewis Mackenzie, bivši zapovjednik snaga UN u Sarajevu, došao je tamo tijekom prvih mjeseci rata u BiH kad su snajperisti počeli pucati s krovova, kad je prvi put izišla na vidjelo praksa etničkog čišćenja i kad se krv nedužnog civilnog pučanstva počela prolijevati ulicama. General smatra, na temelju onoga čemu je i sam bio svjedokom te poznavanjem sadašnje situacije u tom području, da je plan pet zemalja za BiH osuđen na propast. 'Potreban je nov kompromis, a stvaranje sigurnih zona pod zaštitom UN nije pravi odgovor na problem. Bosanskim će se Srbima ideja možda i dopasti, ali je Muslimani nikada neće prihvatiti', kazao je Mackenzie. Kanadski general je članovima Kongresa rekao da bi bolje bilo preinačiti granice BiH tako što bi bosanski Muslimani zadržali poveći središnji dio. General Mackenzie je dalje rekao da bi Hrvati zadržali teritorij uz granicu s Hrvatskom, dok bi bosanskim Srbima pripao dio teritorija u obliku polumjeseca, koji se proteže na sjever i istok Bosne. 'Muslimani imaju pravo na svoj teritorij, na svoju državu, ona se zove BiH, a Sarajevo je njen glavni grad. Nažalost, bit će puno manja nego ona prijašnja, mrtvorođenče od 6. travnja prošle godine. No nju bi mogao braniti skroman broj pripadnika mirovnih postrojba UN jer bi dva najveća sudionika u sukobu dobila ono što žele'. Govoreći članovima odbora zastupničkog doma za oružana pitanja, general Mackenzie je naglasio da mu namjera nije stvaranje neke vrste sarajevskog geta, nego da se ovdje radi o prilično velikom području. Takav bi plan, po njegovim riječima, zaustavio ubijanja. General je odbacio ideju da je dijeljenje BiH nezamislivo jer nagrađuje uporabu sile. 'Ako cilj plana nije ispravljanje svih pogrešaka prošlosti, što je očito nemoguće, već zaustavljanje ubijanja i stvaranje uvjeta za trajni mir u BiH, onda nam je bolje priznati da je prekasno ponovno sastaviti BiH. Nevine žrtve, a to je većina pučanstva u BiH, zaslužuju kompromisno rješenje koje će funkcionirati i koje bi međunarodna zajednica mogla provesti'. Bivši zapovjednik postrojba UN u Sarajevu rekao je da se nekakav kompromis mora uskoro postići, inače, upozorio je on, borbe i umiranje nastavit će se i tada neće biti druge alternative za zaustavljanje sukoba od masivnog vojnog posredovanja". Emisija HTV-a 'Slikom na sliku' prenijela je 26. svibnja (urednik Dubravko Merlić) interview novinara ABC-a u "prestižnoj političkoj emisiji 'Nightline'" s američkim državnim tajnikom Warrenom Christopherom. Interview prenosimo prema prijevodu HTV-a. - Možete li kriviti bosanske Srbe za odbijanje Vance-Owenova plana kad nakon preuzimanja dužnosti ni vi sami niste bili oduševljeni? = Bosanske Srbe mogu kriviti za agresiju i mnogobrojna zlodjela. Oni su glavni zločinci u ovome sukobu. Ne kažem kako druge strane ne čine zlodjela, no većina krvinje leži na Srbima i ja ih nje neću osloboditi. - Ako nastave sa zlodjelima za koja su optuženi, prema ovom zadnjem planu bi biste bili spremni protiv njih provesti zračne napade i to samo za zaštitu vojnika UN, a ne za zaustavljane zlodjela? = Točno. Američki bi vojnici štitili samo snage UN na terenu. Tako je, zasad, ograničeno naše vojno vojno sudjelovanje. Ustvrdili smo kako naši nacionalni interesi nisu toliko ugroženi da bismo tamo poslali naše vojnike. To je složena situacija. Američki bi vojnici tamo ostali neodređeno vrijeme. Ovo nije situacija gdje se ciljevi mogu točno odrediti, te gdje postoji mogućnost uspjeha i izlaska. Takvu situaciju američki narod ne bi podržavao za duže vrijeme. - No treba razumjeti saveznike čiji su vojnici na terenu. Kako bi se mogli složiti s tim da američki zrakoplovi bombardiraju sigurno iz zraka, dok njihovi vojnici na zemlji postaju taoci? = Ovo je podjela posla koju smo prihvatili prošlog tjedna. Sjedinjene Države nemaju se zašto ispričavati u vezi s provođenjem međunarodnih zakona. Sudjelovali smo u ratu u Kuvajtu i Somaliji. Strategija za Bosnu uključuje Europljane na terenu a mi pružamo razne oblike zračne zaštite. Mislim da SAD čine dovoljno, pa čak i više od toga. (Hina) rb 270316 MET may 93