SVEČANA SJEDNICA ZNANSTVENO-UPRAVNOG VIJEĆA INSTITUTA "RUĐER BOŠKOVIĆ"

ZAGREB, 26. svibnja (Hina) - Na današnjoj svečanoj sjednici Znanstveno-upravno vijeće Instituta "Ruđer Bošković" raspravljalo je o postdiplomskim studijima iz prirodoslovlja u Hrvatskoj. Uz članove vijeća bili su nazočni pokretači, osnivači te prvi i sadašnji nastavnici postdiplomskih studija na Institutu. Prošlo je četrdeset godina od pokretanja akcije za uspostavu tih studija, trideset godina od promaknuća prvih magistara, te 15 godina od stjecanja prava na doktorate na "Ruđeru Boškoviću". Predsjednik Znanstveno-upravnog vijeća dr. Đuro Miljanić "zabrinut je i uvrijeđen Prijedlogom zakona o visokim učilištima, koji predviđa da jedino institucije koje su u sastavu sveučilišta mogu organizirati postdiplomsku nastavu", što Institut "Ruđer Bošković" nije. Akademik Ivan Supek objasnio je zamisao da se postdiplomskim studijima povežu Institut i sveučilišta, koja su bila svedena na pedagoške ustanove. Ta je potreba osobito ubrzana ranih pedesetih godina beogradskim nastojanjima da se sva znanost tadašnje SFRJ centralizira preko instituta u Vinči i uspostavom Savezne komisije za nuklearnu energiju. Akademik Mladen Pajić govorio je o postdiplomskim studijima Instituta kao mjestu na kojem su prenesena prva znanja iz nuklearne fizike, a dr. Dina Keglević ocijenila je da je Institut u to doba bio jezgra znanstveno-istraživačkog rada, iz koje je nastala znanost po kojoj je poznata naša država. Akademik Zvonimir Devide upozorio je na tešku budućnost postdiplomskih studija i ocijenio opasnim "govorkanja" kako bi Institut mogao ostati bez postdiplomskih studija. Glavni ravnatelj dr. Krunoslav Pisk iznio je podatke da je od 1960. godine na "Ruđeru Boškoviću" magistriralo 653, a doktoriralo 407 znanstvenika. Na samom Institutu djeluje 60 savjetnika, 62 viša znanstvena suradnika, 77 suradnika, 78 asistenata s doktorskim zvanjem, asistenata s magistarskim zvanjem te 100 mlađih istraživača. Dr. Pisk drži da Institut treba nastaviti s nastavom iz postdiplomskih studija, samostalno ili u suradnji sa sveučilištem ili nekim institutom, te da treba ustanoviti posebno tijelo koje će se brinuti o toj vrsti studija. Pomoćnik ministra kulture i prosvjete dr. Srđan Lelas kazao je da je temeljna namjera zakona uspostava odnosa znanosti i obrazovanja poput europskih. "Škola bi trebala obrazovati za zanimanja, a sveučilišta za znanost. Glavna procjena vrijednosti sveučilišta stječe se postdiplomskim radom. Reintegracija sveučilišta nužna je, a bude li se unutar toga nalazio i 'Ruđer Bošković' problema s postdiplomskim ne bi trebalo biti", kazao je dr. Lelas. Akademik Supek ne spori da je Hrvatskoj potrebna centralizacija znanosti, ali ne zato da bi se time Zagreb koristio na štetu drugih, nego da bi "podizao" regionalne studije na svoju razinu. U okviru ustroja "jedinstveno Hrvatsko sveučilište s autonomnim fakultetima", on smatra da bi "Ruđeru Boškoviću" trebalo dati mjesto postdiplomske škole iz fundamentalnih znanosti. Akademik Pajić zauzeo se za "razdijeljeno sveučilište - dio koji bi se bavio znanjem, a središnje mjesto zauzimali postiplomski studiji, te tehničko sveučilište". (Hina) žb 261237 MET may 93