SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov:Slovenija - nastojanja za očuvanjem gospodarske neovisnosti Naslov: Bojažljivi gospodarski koraci nove države Podnaslov:Kako privući strana ulaganja i pritom očuvati vlastitu gospodarsku neovisnost, aktualna je slovenska dilema. Postojeću situaciju označava ostvarivanje 51% izvoza vlastite proizvodnje, ali i rezerve slovenske vlade prema, već i nasrtljivim, zahtjevima za ulaganjem koji dolaze iz zemalja Zajednice. Piše: Claude JUVENAL, AFP LJUBLJANA - Privući strana ulaganja, a pritom ne izgubiti svoju gospodarsku neovisnost aktualna je dilema male slovenske republike, donedavno lokomotive bivše Jugoslavije, a danas zabrinute kako da pod svaku cijenu zadrži svoju nedavno stečenu neovisnost. Još donedavno, objašnjava stranim novinarima ministar za gospodarski razvoj Davorin Kračun, Slovenija se mogla dičiti činjenicom da je u Europi jedina država sa stopom nezaposlenosti od samo 1,4 posto aktivnog stanovništva. Rad njezina dva milijuna stanovnika, od 23 milijuna koliko je imala bivša Jugoslavija, predstavljao je 16 posto nacionalnog brutto proizvoda federacije i 33 posto njenog izvoza. Ali kidajući veze prije nešto manje od dvije godine, 25. lipnja 1991. godine, Slovenija je u isti mah izgubila 2/3 svog jugoslavenskog tržišta, koje je bilo bitno za prodaju proizvoda čija kvaliteta nije uvijek na razini europskih normi. Jedino Hrvatska, unatoč ratnim poteškoćama i međusobnim teritorijalnim razmiricama, ostaje njezinim značajnim partnerom na tom području, s kojim danas ostvaruje gotovo 20 posto vanjskotrgovinske razmjene. Slovenija se morala okrenuti prema kapitalističkom svijetu. Učinila je to s određenim uspjehom, jer danas izvozi 51 posto svoje proizvodnje, a njeni su najveći kupci Njemačka, Italija, Hrvatska i Francuska. Ona je također morala napraviti reda u svojim javnim financijama, stvorila je novu valutu, tolar, te podjelila dugove bivše Jugoslavije. Danas ima oko 3 milijarde dolara duga (na brutto nacionalni dohodak od 12 milijardi dolara) i 1,2 milijardi dolara deviznih rezervi. Međunaslov: Suzdržanost prema stranim ulaganjima Trocifrena inflacija u trenutku stjecanja neovisnosti, smanjena je na 200 posto u 1992. godini i ministar za gospodarski razvoj izjavljuje da bi u 1993. godini trebala iznositi 20 posto. Nezaposlenost, gotovo nepostojeća krajem 1989. godine, danas iznosi 13 do 15 posto aktivnog stanovništva. Ali ta službena brojka ne ogleda stvarno stanje jer skriva, kako tvrde u industrijskim sredinama, "sitne poslove", a često i drugo i treće zaposlenje. Iz istih razloga, godišnji prihod po stanovniku, koji je služeno procijenjen na 5.900 dolara, ustvari je nešto viši. Slovenija je prošle godine doživjela gospodarski pad, što stručnjaci objašnjavaju stavljanjem, od sredine 1991. do sredine 1992.godine, u prodaju 120.000 državnih stanova po vrlo niskim cijenama, koje u većini slučajeva nisu prelazile cijenu manjeg novog automobila. Od 5. lipnja slovenska vlada će početi "privatizaciju" dijela, koji nije zanemariv, industrijskog sustava zemlje, u vrijednosti od oko 15 milijardi dolara. Davorin Kračun otkrio je da će se u 60 posto slučajeva raditi samo o ponovnoj podjeli te da cjelina dionica koje će biti stavljena na tržište - unutrašnje i vanjsko - ne bi trebala iznositi više od 5,5 milijardi dolara. Bankarski sustav, izravno proizišao iz 40 godina komunizma, sada se modernizira. Ali, obdareni jakim kompleksom superiornosti u odnosu na članice bivše jugoslavenske federacije, Slovenci se danas vrlo suzdržani prema stranim ulaganjima, iako su im potrebna. Ministar za gospodarski razvoj podsjetio je da su ta ulaganja dobrodošla. No slovenska vlada, unatoč nametljivih traženja nekolicine industrijalaca zemalja Zajednice, do sada nije ništa poduzela kako bi ih poduprla. (Hina) br 262202 MET may 93