OTVORENA IZLOŽBA "OD SVAGDANA DO BLAGDANA"

ZAGREB, 25. svibnja (Hina) - Pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana večeras je u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt otvorena izložba "Od svagdana do blagdana" u sklopu projekta Pentagonale "Barok u srednjoj Europi". Projekt "Barok u srednjoj Europi" nastao je 1990. na poticaj Vijeća Europe, a osim Hrvatske u njemu sudjeluju Austrija, Češka, Italija, Madžarska, Poljska, Slovačka i Slovenija. Dio što se odnosi na Hrvatsku, naslovljen "Od svagdana do blagdana", zapravo je prikaz kulture življenja u 17. i 18. stoljeću na našim prostorima, u kojem je obuhvaćeno visoko i niže plemstvo, dubrovački patricijat, vojnički život, jer je poznato da je Hrvatska u to vrijeme dosta ratovala, zatim cehovi, vrijeme razbibrige i duhovni i sakralni život - dio izložbe najopsežnije i najcjelovitije prikazan. Ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt Vladimir Maleković istaknuo je da je izložbu postavljalo više od stotinjak stručnjaka koji su pokušali predstaviti duh srednjoeuropskog baroka. On je napomenuo da se na izložbi ne nalaze remek djela baroka, nego djela koja su se zatekla u hrvatskim muzejima. Barok je, ocjenio je, na ovim prostorima zanimljiv i zbog toga što Hrvatska djelomice pripada središnjoj Europi, a djelomice sredozemnom kulturnom krugu. Osim tih dviju velikih podjela koje se prelamaju kao dva politička i civilizacijska entiteta opstoje u doba baroka u Hrvatskoj u 17. i 18. stoljeću i drugi kulturni krugovi koji uzajamno pojačavaju ili slabe utjecaje, a ti subkulturni krugovi su panonski, subalpski, bizantski i islamski. Najcjelovitije je prikazan razvoj baroka u crkvenoj umjetnosti jer Crkva u Hrvata u to doba postaje glavnim pokroviteljem baroknog stila u Hrvatskoj, a protureformacija Rimokatoličke crkve odredila je bitne odredbenice baroka. Barok je, navodi Maleković, ovdje imao još jedan specifičan zadatak, to više što su barokne crkve i samostani bili doslovce ugrađeni u obranu kršćanstva na glavnim smjerovima turskog prodora prema središnjoj Europi. Osim crkvenog na povijesna, civilizacijska i kulturna zbivanja, dakle na razvoj barokne umjetnosti, presudan je utjecaj hrvatskog plemstva. Usprkos tragičnim okolnostima (porazi na Krbavskom i Mohačkom polju, bitka kod Sigeta) Hrvati su uspjeli očuvati nacionalno plemstvo. Hrvatska je, ustvrdio je Maleković, bila receptivni prostor europskog kulturnog kruga u doba baroka jer je hrvatsko visoko plemstvo u to doba za sebe naručivalo djela vrhunskih europskih stvaralaca u 17. i 18. stoljeću. Otvarajući izložbu u ime pokrovitelja predsjednika Repulike dr. Franje Tuđmana, predstojnik Predsjednikova Ureda dr. Jure Radić je uz ostalo zahvalio svima koji su sudjelovali u tom velikom projektu, na otvorenju ove, dodao je dr. Radić, veličanstvene izložbe. Ona je i sama za sebe još jedan dokaz da Zagrebu među vodećim europskim kulturnim metropolama pripada vrlo važno, vrlo visoko mjesto. Izložba je, nastavio je dr. Radić, dokaz da je i u ovim teškim vremenima kultura kriterij hrvatskom narodu te da je stoga, istaknuo je dr. Radić, hrvatski narod ne malen, nego velik narod. Otvorenju izložbe bili su nazočni gosti iz Italije, Madžarske, Austrije, Češke, Slovenije i Poljske, ministrica kulture i prosvjete Republike Hrvatske mr. Vesna Girardi-Jurkić, pomoćni biskup zagrebački msgr. Đuro Kokša, predsjednik Skupštine grada Zagreba Ivan Parać i drugi hrvatski uglednici. (Hina) dd 251900 MET may 93