ŽENSKE UDRUGE I SKUPINE U HRVATSKOJ

ZAGREB, 25. svibnja (Hina) - U Hrvatskoj trenutačno djeluje 27 ženskih udruženja i društva, od kojih je većina upisana u registar Ministarstva uprave, te općinske i gradske registre. Prva udruženje pojavljuju se prije tri godine, a većina nastaje tijekom srbijanske agresije na Hrvatsku. Uz njih, u mnogim hrvatskim gradovima djeluje niz lokalnih ženskih skupina. Akcije "Bedema ljubavi" u pokušaju majki da izvuku sinove iz bivše JNA na samom početku rata i njihovi odlasci u Beograd i Bruxelles, zapaženi su istupi hrvatskih žena u javnosti posljednje dvije godine. Zapažen je i nedavni istup Ane Fituš, predsjednice novoosnovanog udruženja "Vukovarske majke", koja je u Dubrovniku za trajanja kongresa PEN-a njegovu predsjedniku Gyoergu Konradu uručila spisak nestalih vukovarskih ranjenika i branitelja. Hrvatske ženske udruge, koje su se pojavile među prvima, uspjele su razviti suradnju s vrlo razvijenom mrežom ženskih organizacija u svijetu. Po riječima Mirjane Ferić-Vac, koordinatora ženskih skupina u Hrvatskoj za njemačku dobrotvoranu organizaciju "Arbeiter Wolhfarth", i mnoge velike svjetske dobrotvorne organizacija zainteresirane su za direktnu suradnju i pomoć Hrvatskoj preko nevladinih organizacija, posebice ženskih, koje bi kontrolirale ulaganja i predlagale projekte. Prve su ženske udruge u Hrvatskoj registrirane početkom 1990. godine - Savez žena Hrvatske, nastao iz bišeg Socijalističkog saveza žena Hrvatske, Hrvatski pokret za ženu i obitelj, Nezavisni sindikat žena Hrvatske, koji je organizirao i Ženski informacijsko-dokumentacijski centar, Ženska pomoć sada, Radikalna feministička grupa Kareta i Društvo Hrvatska žena - Sesvete. Među njima bilo je više izrazito feminističkih skupina o čemu svjedoče i imena njihovih osnivačica, osobito Nezavisni sindikat žena Hrvatske, čija je predsjednica Đurđa Knežević, Ženska pomoć sada Dafinke Večerine, te Kareta Zorice Špoljar. Istodobno, na kršćanskim zasadama osniva se Hrvatski pokret za ženu i obitelj, dr. Ružice Ćavar. Javlja se i niz ženskih organizacija i lepeza stajališta o ulozi žene, a osobito početkom rata u Hrvatskoj. Bilo je pokušaja osnivanja organizacija koje bi okupile velik broj hrvatskih žena, te se stoga krenulo s oživljavanjem društva Hrvatska žena, koju je još 1921. godine osnovala poznata hrvatska književnica Marija Kumičić. Međutim, stvoreno su tek podružnice u Petinji i Sesvetama, te kasnije u više hrvatskih gradova, a tek u lipnju ove godine održat će se osnivački Sabor. Većina ostalih ženskih udruga nastale su tijekom rata s dobrotvornom djelatnošću kao glavnom, primjerice Bedem ljubavi, Forum žena Dubrovnik, Prva pozadinska fronta, Prva pozadinska bojna, Žene Splita ženama BiH, Društvo hrvatskih intelektualki i druge. Neke organizacija nastale su u prvom redu kao dobrotvorne udruge, bez isticanja uloge žena, iako su ih one u prvom redu osnovale te djeluju u njima - Pomoć djeci u Hrvatskoj, čija je predsjednica Branka Vrdoljak, Udruženje "Anđeli čuvari", čija je predsjednica M. Fučkar Marasović, zaklada "Dora" čija je predsjednica Jadranka Granić, te dobrotvorna akcija "Spasite djecu Hrvatske" čija je predsjednica Ankica Tuđman. Među organizacijama nastalim unazad dvije godine posebnu skupinu čine Društvo hrvatskih udovica domovinskog rata, Udruženje hrvatskih udovica Vukovara, te Vukovarske majke i Udruženje Hrvatska majka iz Vinkovaca. To su udruge žena koje su direktno pogođene ratom i okupljaju se kako bi u tome jedne drugima pomogle te organizirano istaknule svoje zahtjeve. Pronaći oko 2.600 nestalih Vukovaraca, među kojima oko 400 žena, 180 djece i 353 ranjenika iz vukovarske bolnice i Borovo-Comerca, čija je sudbina već 19 mjeseci nepoznata, okupilo je Vukovarske majke u Zagrebu, i Udruženje Hrvatska majka u Vinkovcima. "Do sada smo kontaktirali s mnogim inozemnim političarima i organizacijama, gotovo svima koji su dolazili u Zagreb", istaknula je Ana Fituš, predsjednica Vukovarskih majki, koje su svoju osnivačku skupštinu imale 22. travnja ove godine. Napomenula je da će sad nakon registracije udruge biti jednostavnije uspostavljati takve kontakte. "Ne bavimo se politikom niti nas ona zanima, a naš jedini cilj je pronaći i vratiti naše muževe i djecu", istaknula je Ana Fituš. Inozemni političari bolje razumiju i reagiraju kad im to mi kažemo, tvrdi ona, uz primjer Gyoerga Konrada u Dubrovniku koji je imao puno drugačiju sliku o Hrvatskoj nakon razgovora s njom. "Za taj razgovor dao mi je u prvi mah pet minuta, potom 45, da bi nakon toga razgovarali više sati", navela je ona. Vlada bi nam, smatra Ana Fituš, trebala omogućiti, sada kad smo registirane, sudjelovanje u radu Komisije za traženje osoba nestalih u ratnim djelovanjima u RH. "Bedem ljubavi, pokret majki za mir, ima za svoj cilj zaštitu osnovnih ljudskih prava u prvom redu prava na život, koje je našim sinovima u bivšoj JNA bilo ugroženo", kazala je predsjednica te udruge Višnja Milas, napominjući da je to bio odgovor ratno stanje, koji su dali i ostali hrvatski građani osnivajući različite udruge. Kad se dogodio rat, navela je ona, istupili smo s istinom kako bi se spriječio daljni zločin, te se djelatnost udruge usmjerila se na dobrotvorni rad, kroz pomoć prognanicima i izbjeglicama, invalidima domovinskog rata i ostalim žrtvama rata, osobito silovanim ženama, te pomoći sve većem broju socijalnih slučajeva među hrvatskim građanima. "U našem istupu u Bruxellesu u rujnu 1991. godine prepoznali su nas u svijetu", nastavila je ona, i od tada kreće njihova potpora našem radu, primjerice kroz suradnju s ženskom frakcijom njemačkog CDU, Komisijom EZ za ispitivanje zločina nad ženama i Svjetskim udruženjem majki iz Pariza, koje nas je akreditiralo za sudjelovanja na Konferenciji za ljudska prava, te drugim dobrotvornim organizacijama iz svijeta. Feministička skupina Kareta osnovana je u proljeće 1990. godine s ciljem pokretanja prvog feminističkog časopisa u Hrvatskoj i artikuliranja feminističkih interesa. Po izbijanju rata u Hrvatskoj i BiH, Kareta se u prvom redu koncentrira na pomoć žrtvama masovnog silovanja. Njene članice obilaze izbjegličke kampove i trude se materijalno i psihološki pomoći tim ženama. Također prikupljaju svjedočanstva žrtava kako bi se organizirao međunarodni sud za zločine protiv žena u ratu protiv Hrvatske i BiH. Njihove veze s inozemstvom vrlo su razvijene, te su istupom na njemačkoj televizijskoj stanici ZDF među prvima skrenuli pozornost svjetske javnosti na masovna silovanja u BiH, nakon čega je stvoren i Fond za pomoć tim ženama u Njemačkoj. "Forum žena Dubrovnika nastao je spontano iz prijeke potrebe da se zaustavi iseljavanje ljudi iz grada, jer rat se ne dobija samo oružjem već i nazočnošću u nekom mjestu", kazala je predsjednica te dubrovačke organizacije Aida Đirlić. Dodala je da je uloga civila u tome izjednačena s ulogom branitelja na bojištu. "Naša osnovna svrha bila je pronaći način za preživjeti u situaciji bez vode, struje i hrane, te pružiti psihološku pomoć našim muškarcima", navela je ona. Forum je također u svijet slao apele o agresiji na Dubrovnik, nakon kojih su ih intervjuirali među ostalima i novinari britanskog Indenpendenta te američke TV postaje CNN. Uz dobrotvorni rad i postavljanje izložbi etnološke baštine, osnovni zadaci Foruma danas su oživljavanje sela i resocijalizacija žene u svrhu čega su organizirane škole i radionice, te rad na uzdizanju žene kako bi zauzela svoje mjesto u društvo i uključile se u normalne tokove života, drži Aida Đirlić. Istaknula je da je suradnja sa organizacijama u svijetu još uvijek skromna, iako su već uspostavljeni kontakti s mnogim ljudima. (Hina) žb 251032 MET may 93