SERVIS POSEBNIH NASLOVA OKOLIŠ BALTIK

Nadnaslov:Golema ekološka katastrofa prijeti Baltiku Naslov: Estonija zvoni na opasnost Podnaslov:Izlijevanje jezera u kojem je odloženo 1.200 tona urana i 4 milijuna tona uranove šljake, otpada tajnog vojnog postrojenja ex-SSSR-a, ugrozilo bi Finski zaljev i baltičko more, jedno od najzagađenijih u Europi Piše: Elif KABAN, Reuter TALIN - Smrtonosni otpad desetljećima se gomilao na obali estonskog umjetnog jezera u Finskom zaljevu. Stručnjaci tvrde da se radi o takvoj količini otpada koja, ukoliko bude tako ostavljena, lako može izazvati golemu katastofu. Jezero koje se nalazi na samo 25 metara nadmorske visine sadrži 1.200 tona uranija te četiri milijuna tona uranove šljake, otpada tajnog vojnog postrojenja bivšeg SSSR-a smještenog na istoku Estonije, izjavio je zamjenik ministra za okoliš Rein Ratas. Dođe li do poplave, val otpada prelio bi se u Finski zaljev kao i Baltičko more, koje je već sada jedno od najzagađenijih mora u Europi. "Gomila urana leži tamo na vrlo opasnoj lokaciji", govori Ratas o otpadu koji se nalazi na 185 kilometara od Talina. "Radijacija u jezeru je 500 puta veća od dozvoljene, bez ikakvih mjera osiguranja", navodi. "Po nekim proračunima, radijacija otpada jednaka je količini od 0.2 posto radijacije do koje je došlo nakon eksplozije Černobila". Samo debela naslaga gline dijeli uran od površine plitkog bazena u kojem se nalazi 200.000 kubičnih metara otpadne vode na površini od 33 hektara. U izvješću švedskog Instituta za zaštitu od radijacije, koji pomaže estonijskoj vladi u utvrđivanju rizika, izmjerena je 100 do 1000 puta jača radijacija od normalne u uzorcima tla i vode. Uzorci uzeti izvan jezerske brane, dograđivane mnogo puta tijekom godina, pokazuju i do 2000 puta veću radijaciju od normalne. Pitka voda u području na kojem je tvornica nije zagađena, no zajednički izvještaji švedskih, finskih i estonskih znanstvenika upozoravaju na koncentraciju radioaktivnih tvari u morskoj vodi duž estonske obale. Četiri milijuna tona urana prerađeno je u tvornici koja je trebala uvoziti goleme količine rude iz Češke, Slovačke i Madžarske. Odmah po njezinu otvaranju 1948. godine postalo je jasno da će korištenje urana iz obližnjeg rudnika naftnog škriljevca biti neprofitabilno. Međunaslov: Podaci još uvijek - vojna tajna Ratas je izjavio da su potrebna daljnja mjerenja kako bi se prosudila ukupna razina radijacije jer odlagalište nema homogenu strukturu. On je dodao da olujno vrijeme može izazvati izlijevanje jezerskih voda u obližnji Finski zaljev, što može biti vrlo opasno. Ne zna se koliko bi vremena bilo potrebno da se to očisti. "Ne znamo jesu li Rusi odlagali dio otpada u more. Ta je tvornica bila država u državi zatvorena za naše ljude", dodao je. Pola istraženih nalazišta naftnog škriljevca nalaze se u rijetko naseljenoj sjevernoj Estoniji. Opskrbljuju trećinu industrijske proizvodnje u zemlji te osiguravaju 90 posto energenata. Plaže na sjevernoj obali, nekada prekrivene pješčanim dinama, sada su pune fosfornih ostataka od eksperimentalnih vojnih eksplozija na baltičkoj obali. Nad predgrađima glavnog grada Talina iz dimnjaka kemijskih tvornica koje su podignute kraj rudnika fosfora stalno kulja žuta izmaglica. Ratas optužuje rusku vojsku da je nakon povlačenja iz Estonije, Letonije i Litve iza sebe ostavila pustoš. Među otpadom su i dva demontirana nuklearna reaktora iz pomorske baze Paladiski koja je i danas zatvoreno područje. "Ovi reaktori su ugašeni no trebat će 6 do 7 milijuna dolara da ih uklonimo". "Prema Rusima, baza je još uvijek vojna tajna koju neprijatelj ne smije vidjeti. Čak i ja trebam specijalnu dozvolu za odlazak tamo." Vladini dužnosnici tvrde da su na stotine vojnih i nekoliko mornaričkih ruskih postrojenja u Estoniji još uvijek u funkciji kao i skladišta za mine koja se nalaze u blizini Talina. Podzemne vode u području nadomak vojnog aerodroma Tapa zagađene su otrovnim raketnim gorivom, te bi također mogle zagaditi vodoprivredni bazen Tartu. "Kad preuzimamo vojne objekte, raketne baze i aerodrome, od Rusa ne možemo dobiti čak niti mape koje prikazuju to područje", tvrdi Ratas, "već te mape moramo sami izraditi. Dok god Rusi ovdje drže 8.000 vojnika, kao možemo reći da naša nezavisnost nije u opasnosti?" (Hina) br 222122 MET may 93