SERVIS POSEBNIH NASLOVA BOSNA-ZAPAD

Nadnaslov:Hoće li i kako Zapad platiti vlastitu neodlučnost glede rata u Bosni? Naslov: Cijena zapadne neaktivnosti Podnaslov:Diplomati i analitičari smatraju da bi prihvaćanje statusa quo, promjena granica silom, a ka tome ide postojeći slijed stvari u kojem se teži samo zaustaviti daljnje širenje sukoba, zadalo fatalan udarac željenom novom poretku poslije Hladnog rata te, isto tako, ozbiljno naškoditi NATO-u Piše: Nicholas DOUGHTY, Reuter BRUXELLES - Razmimoilaženja do kojih je došlo glede situacije u Bosni između Sjedinjenih Država i njenih saveznika nameće neugodnu istinu o Zapadu - on nije u stanju okončati rat i povratiti teritorije koje su osvojili Srbi. No ako Zapad ne želi platiti visoku cijenu vojne akcije i ne može nametnuti međunarodni mirovni plan koji je, čini se, blizu propasti, izgleda da će morati platiti cijenu vlastite neaktivnosti, tvrde diplomati i analitičari. "Krećemo se prema situaciji u kojoj ćemo prihvatiti status quo, promjene granica ostvarene ratom," kaže Paul Beaver iz "Jane's Defence Weekly". To bi, međutim, moglo zadati fatalan udarac nadama u novi poredak u Europi poslije Hladnog rata, koji bi se temeljio na vladavini zakona i principu da agresija ne može biti nagrađena. "Ako je sve oko čega se možemo složiti obuzdavanje sukoba da bismo spriječili njegovo daljnje širenje, time u stvari dajemo signal ostalim mogućim agresorima da imaju slobodne ruke," rekao je jedan diplomat NATO-a. "To će pokazati da su je sva retorika na međunarodnim forumima u posljednih nekoliko godina bila u potpunosti isprazna,"navodi Beaver. Štoviše, ocjenjuju diplomati, postojeće razlike na Zapadu oko toga što poduzeti u Bosni mogle bi naškoditi NATO-u - kroz shvaćanje da su Sjedinjene Države izgubile moć svjetskog lidera te da su Europljani jednako tako nesposobni. To bi također još više udaljilo muslimanski svijet, koji je zatražio ozbiljniju akciju za pomoć opkoljenim Muslimanima u Bosni i već je duboko sumnjičav glede interesa Zapada. Sjedinjene Države izgleda da su odustale od prijetnji zračnim napadima te skidanju embarga na oružje Muslimanima, nakon što su naišle na žestoko protivljenje europskih saveznika. Međunaslov: Kako do rješenja? Dok Rusija i Europska zajednica i dolje palažu nade u UN-ov mirovni plan, odbijen od bosanskih Srba, Sjedinjene Države su izrazile svoje sumnje. Suočene s mogućnošću da bi po prvi put od završetka Hladnog rata mogle biti izolirane od strane saveznika i Moskve, Sjedinjenje Države su također odbile prisusvovati sastanku ministara inozemnih poslova glavnih zemalja članica UN-a u New Yorku, koji je bio planiran za kraj ovog tjedna. Do sastanka, međutim, neće doći. Američki državni tajnik Warren Christopher, obećavajući daljnje razgovore sa saveznicima, istakao je u utorak da je jedan od glavnih ciljeva zaustavljanje sukoba. U praksi, tvrde diplomati, to bi moglo značiti razmještavanje dodatnih mirotvornih snaga UN-a u područja kao što je Kosovo i Makedonija te nastavak političkog i ekonomskog pritiska na Beograd u nadi da će bosanski Srbi popustiti. Francuska i ostali europski saveznici također traže postrojbe, posebice ruske i američke, koje bi bile razmještene u muslimanske enklave označene kao "sigurnosne zone", kako bi se mogla nastaviti humanitarna akcija UN u Bosni. "Ono što trenutno imamo je pojavljivanje politike koja govori da ćemo pokušati smanjiti štetu na najmanju mjeru, no da ne možemo previše učiniti u aktivnom smislu u povratu teritorija koje su zauzeli Srbi," kaže jedan diplomat iz Bruxellesa, koji je želio ostati anoniman. "Stvorit ćemo muslimanska geta i zaustaviti rat koji se širi Balkanom, no to je sve što se da učiniti." Jedina stvar oko koje se saveznici slažu je da vojna intervencija velikih razmjera, na ovakvoj vrsti terena i s opasnostima od velikih ljudskih žrtava, ne bi bio dobar izbor. Javno mnijenje, posebice u Sjedinjenim Državama, takvu opciju ne bi podržalo, a zapadni vojni šefovi tvrde da se ne bi puno postiglo. Politika zaustavljanja širenja sukoba ostavila bi tada u rukama bosanskih Srba 70 posto teritorija Bosne nakon osvajanja u trinaestomjesečnom ratu. Bosanski Srbi su protiv Vance-Owenova mirovnog plana jer se njime zahtijeva da predaju jednu trećinu svog teritorija i predlaže podjela Bosne u 10 etničkih kantona. Hrvati i Muslimani su prihvatili taj sporazum, a NATO planira razmještanje postrojbi od najmanje 60.000 ljudi, koje bi nadzirale pridržavanje plana - ali samo ako bosanski Srbi potpišu sporazum i ako dođe do zatišja u oštrim sukobima. (Hina) br 211745 MET may 93