SERVIS POSEBNIH NASLOVA EEZ-EKONOMIJA

Nadnaslov:Najnovija predviđanja odnosa unutar trojstva EEZ/Japan/SAD Naslov: EEZ mora uzmaknuti? Podnaslov:Istraživanje koje je provelo šest velikih europskih instituta upozorava na očekivani sporiji razvoj Europske zajednice do 1997., obzirom da se ne gaje iluzije u mogućnost Europe da uspostavi svoju industrijsku politiku koja bi je učinila znatno sposobnijom u odnosu na druga dva konkurenta PARIZ (AFP) - Europska zajednica će se do 1997. godine razvijati sporije od Sjedinjenih Država i Japana, jer europske tvrtke neće moći naći spas bez uvođenja industrijske politike, ističe se u ovog tjedna u jednom istraživanju kojeg je provelo šest velikih europskih instituta. Prema predviđanjima Savjeta za europska ekonomska istraživanja (ERECO), čiji lanac okuplja više od 400 europskih stručnjaka, porast brutto nacionalnog proizvoda dvanaest zemalja članica EEZ trebao bi doseći u prosjeku 2 posto u razdoblju od 1991-1997. godine, u usporedbi s 2.4 posto u Sjedinjenim Državama, 3.2 posto u Japanu i 2.5 posto u prosjeku za zemlje OECD, dok bi sama Francuska imala porast od 2.1 posto. Obzirom na trenutne ekonomske i socijalne poteškoće, prijetnje zaostajanjem su brojne i ozbiljne, pa bi Europa mogla postati "bolesni pol" trojstva Sjedinjene Države/Japan/Europa ako se ne bude znala organizirati da bi bolje stajala u usporedbi sa svojim velikim konkurentima. Ostali rizici su cijepanje Zajednice, deflacija, stanka u izgradnji Europske gospodarske i monetarne unije (UMU), nestanak Europskog monetarnog sustava (EMS), te isključenje zemalja Istočne Europe. "Suprotno počecima 80-tih godina, tvrtke neće moći same naći izlaz, bez oslanjanja na jednu novu javnu politiku", istakao je Jean-Marie Poutrel, direktor ERECO-a. Kako bi se obnovili uvjeti za globalnu konkurentnost europske industrije, Zajednica će trebati uvesti "novu industrijsku politiku" kako bi se "stvorili povoljni uvjeti" za obrazovanje, transfer tehnologije i infrastrukturu. Trebati će također iznaći "nove sustave financiranja društvenih troškova" potičući stvaranje novih radnih mjesta. Međunaslov: Mogućnosti Zajednice Međutim stručnjaci ERECO-a ne gaje iluzije glede mogućnosti Europe da uspostavi takvu industrijsku politiku. "Promjene u europskoj konstrukciji ne dozvoljavaju mogućnost da se misli kako će se novi koraci poduzeti tako brzo te da će donijeti i sve svoje rezultate do 1997. godine," procjenuje ovo istraživanje. ERECO obuhvaća BIPE (Ured za informacije i ekonomska predviđanja), nezavisno francusko tijelo, njemački IFO (Institut fur Wirtschaftsforschung), talijanski Prometeia, Cambridge Econometrics, Nederlands Economisch Institut, te austrijski WIFO (Osterreichisches Institut fur Wirtschaftsforschung). Prema procjenama ERECO-a, najuspješniji sektori u razdoblju 1991-97. godine biti će informatičke usluge (godišnji prosječni porast od 10,8%), poluvodiči (8,8%), i telekomunikacijske usluge (8,7%). S druge strane, najviše će stradati proizvodnja ugljena (-9,2%), odjevna industrija (-1,4%), industrija alatnih strojeva (-1,1%), tekstila (-0.7%) te sirovog čelika (-0,5%). Noseće grane državnih ekonomija će zabilježiti mali porast - kemijska industrija (2,3%), automobilska (1,9%) te stambena izgradnja (1,6%). Ostaje pretpostavka da će Europa "znati naći svoj put", predlažući posebno državama istočne Europe ali i onima na jugu jednu zajedničku viziju razvoja na dugi rok. Pod tim uvjetom, nakon što se zabilježi zastoj u 1992. i 1993. godini, EEZ bi od 1994. trebala bilježiti rast od 2,5% od 1994. do 1997. godine. (Hina) br 211858 MET may 93