ZAVRŠEN PRVI DAN HRVATSKO-AMERIČKOG POSLOVNOG SKUPA

PULA, 17. svibnja (Hina) - Hrvatska za sada ne može računati na dugoročnu suradnju s američkim investitorima putem OPIC-a čiji je zadatak poticanje američkih ulagača na ulaganja u strane zemlje, a znači osiguranje investitora protiv političkih rizika, ratnih razaranja i nestabilnih deviznih odnosa, istaknuo je u posljepodnevnom nastavku Hrvatsko-američkog poslovnog skupa u Puli Stephen B. Ives iz U.S. Business Concil for Croatia ( Američki poslovni savjet za Hrvatsku). Isto tako, Hrvatska teško može računati s dugoročnim kreditima Exim banke, rekao je Ives pojašnjavajući da Exim banka u Hrvatskoj ne radi prije svega zbog neriješenih starih dugovanja bivše Jugoslavije te dugovanja između Hrvatske i Slovenije zbog Nuklearne elektrane Krško. Uz to pitanje je, kako je rekao, postoji li dovoljno jaka hrvatska banka koja bi bila jamac za dugoročne kredite. Postoji ipak mogućnost kratkoročnih kredita, a Hrvatskoj je na raspolaganju i američki program strane pomoći kojim upravlja Agencija za međunarodni razvoj, naglasio je Ives ukazujući i na mogućnosti bilateralnog ugovora o investicijama te ugovora o porezima između SAD i Hrvatske. Radovan S. Pavelic je upozorio da bi hrvatska poduzeća, Vlada ili Hrvatska gospodarska komora trebali požuriti i do 1. lipnja ove godine podnijeti zahtjev da dobiju, odnosno uđu u godišnji pregled GSP statusa (General System of Preferenc). Hrvatska bi time sebi osigurala korištenje dyuti free sistema GSP-a i time postigla znatne olakšice, kazao je Pavelic. Pravni okvir za vanjskotrgovinsko poslovanje i strana ulaganja u Hrvatskoj ne pravi razliku između domaćih i stranih ulaganja, a stranim investitorima daje i dodatne pogodnosti i olakšice kao primjerice, porezne i carinske, kazala je Dunja Konjevod iz Hrvatske gospodarske komore. Stranci koji u Hrvatskoj obavljaju neku gospodarsku djelatnost i ulažu kapital, kao i oni koji u Hrvatskoj ne obavljaju nikakvu djelatnost, ali tada uz suglasnost ministra vanjskih poslova i prethodnu suglasnost ministra pravosuđa i uprave, mogu u Hrvatskoj, uz uvjet reciprociteta, stjecati pravo vlasništva, kazao je Miroslav Šeparović iz ministarstva pravosuđa i uprave. Odgovarajući na više upita o mogućnostima vlasništva u Hrvatskoj, Šeparović se osvrnuo i na pitanje denacionalizacije, ističući kako je to jedan od najtežih problema i kako je u proceduri već četvrta verzija Prijedloga zakona o denacionalizaciji. Novim zakonom o računovodstvu Hrvatska je već uvela međunarodne računovodstvene standarde, a u reformi poreznog sustava, prema riječima Tihomira Domazeta iz Ministarstva financija, predviđa se donošenje zakona o porezu na dobit, o porezu na dohodak, o porezu na dodatnu vrijednost, te zakona o izvršenju poreza. Hrvatsko-američki poslovni skup sutra će nastaviti rad raspravom o temi bankarstvo i financiranje projekata, a među ostalim, bit će riječi o reformi hrvatskoga bankarskog sustava, mogućnostima uključivanja američkih banaka u financiranje projekata za ulaganje u Hrvatsku, te suradnji s međunarodnim financijskim organizacijama. (Hina) ds 171759 MET may 93