POČEO DVODNEVNI HRVATSKO-AMERIČKI POSLOVNI SKUP

PULA, 17. svibnja (Hina) - Upoznavanje hrvatskih i američkih poslovnih ljudi s uvjetima poslovanja u Hrvatskoj i mogućim područjima gospodarske suradnje te uspostavljanje izravnih poslovnih veza predstavnika hrvatskih i američkih poduzeća, teme su dvodnevnog Hrvatsko-američkog poslovnog skupa koji se u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i U.S. Business Council for Croatia održava u pulskom hotelu "Histria". Svrha je skupa koji je okupio oko 150 poslovnih ljudi iz Hrvatske i SAD, istaknuo je u ime HGK Ivica Gaži, predstaviti Hrvatsku kao partnera i zemlju velikih mogućnosti koja je unatoč ratu, velikom broju izbjeglica i prelasku na tržišnu ekonomiju pokazala svu vitalnost svog gospodarstva. Podsjećajući da je namjera skupa upoznati se s mogućnostima hrvatskog gospodarstva i uspostaviti poslovne veze, predsjedavajući U.S. Business Council for Croatia Richard W. Frankenheimer je kazao da su predstavnici američkih tvrtki došli prvenstveno radi dogovaranja poslova te da se već vode neki izravni razgovori. Od lipnja prošle godine, kada je američko ministarstvo trgovine počelo poslovati s Hrvatskom, do kraja godine u trgovini je ostvaren ukupni promet od 139 milijuna dolara. To je, ocijenio je Frankenheimer, s obzirom na stanje u Hrvatskoj vrlo dojmljiv rezultat jer su od istočnoeuropskih zemalja veći promet imale samo Madžarska i Poljska. Svoje urede u Hrvatskoj ima petnaestak američkih tvrtki što, istaknuo je, pokazuje da je američki poslovni svijet nazočan u Hrvatskoj te očekuje uspješnu suradnju. Kao nedostatke koji su razlogom oklijevanja američkih poslovnih ljudi da posluju s Hrvatskom, Frankenheirmer je naveo galopirajuću inflaciju, nastavak ratnog sukoba, nepostojanje odgovarajuće infrastrukture te sporo provođenje reformi. Upozorio je pritom na stalne gubitaše koji novac crpe iz javnih prihoda, na potrebu da se jasno zna tko je vlasnik poduzeća, te na potrebu ozdravljenja bankarstva kao glavnog uvjeta za strana ulaganja. "Brzina reformi je nužna i Hrvatska mora imati na umu da nije jedina koja traži strani kapital", kazao je Frankenheimer dodajući da i susjedne zemlje koje sa socijalizma prelaze na tržišno gospodarstvo traže strani kapital. "Traži se više kapitala nego što ga ima, a da bi kapital došao potrebna je klima u kojoj će se investitori osjećati sigurno", rekao je predsjedavajući U.S. Business Council for Croatia, ističući da zakonodavstvo treba promicati te da strane ulagače obeshrabruje zabrana vlasništva zemlje. Govoreći o vladinim gospodarskim mjerama ministar u hrvatskoj Vladi Zlatko Mateša je istaknuo da je Vlada donijela, a Sabor potvrdio stabilizacijski program kojega je osnovna svrha smanjenje inflacije i prelazak na tržišno gospodarstvo. Vlada priprema i pravnu i financijsku infrastrukturu pogodnu za strane investicije, tako je primjerice već donesen Zakon o računovodstvu, a u proceduri su ili u pripremi prijedlozi zakona o trgovačkim društvima, o bankama i slično. Podsjećajući na to da je od 1600 poduzeća čija je pretvorba odobrena privatizirano oko 50 posto, dok je ostatak prenesen u fondove, Mateša je kazao da Vlada priprema drugi krug privatizacije kojim bi se većina poduzeća privatizirala. Priprema se također, istaknuo je Mateša, i projekt osnivanja Agencije za promicanje investicija u Hrvatskoj koja bi bila potpuni servis stranim investitorima. Pojašnjavajući zašto ulagati baš u Hrvatsku, ministar u Vladi Zlatko Mateša je rekao da Hrvatska za razliku od drugih istočnoeuropskih država nikada nije bila potpuno zatvorena prema zapadu, da postoje stručni poslovni ljudi koji su već navikli na poslovanje sa strancima. Hrvatska osim toga ima mnoge komparativne prednosti za strane investitore a to, ustvrdio je Mateša, potkrepljuje i zadnje izvješće Europske banke za obnovu i razvoj. U njemu se ističe da se Hrvatska u srednjoročnom razdoblju i pod pretpostavkom mira može smatrati najperspektivnijom od svih istočnih zemalja. Hrvatsko-američki poslovni skup nastavio je rad raspravom o promicanju trgovine i ulaganja. (Hina) sj 171121 MET may 93