IZVJEŠĆE O RATNIM STRADANJIMA U ĐAKOVAČKO-SRIJEMSKOJ ŽUPANIJI

OSIJEK, 14. svibnja (Hina) - Ratna stradanja đakovačke i srijemske biskupije tema su 12. broja "ratnog" izvješća đakovačko-srijemske biskupije, objavljene uz uvodnu napomenu kako se dekanat te biskupije nada da je to posljednje "ratno" izvješće, uz molitvu da nada postane stvarnost te da se u županijskom kraju još živi u trajnoj životnoj opasnosti. Đakovačko-srijemska biskupija obuhvaća prostor od Slavonskog Broda na jugu i Viljeva na sjeveru do Zemuna i Novog Beograda. Rat je podijelio biskupiju u tri dijela. Prvi je Srijem, a u srijemskom dijelu biskupije stoji u izvješću, u Republici Srbiji, svećenici žive s vjernicima u trajnu strahu, podnoseći i težinu pritiska na nesrpsko stanovništvo i ekonomsku blokadu. Po biskupijskim podacima iz Srijema je iselilo oko 10.000 katolika Hrvata. Drugi dio je zaposjednuti prostor Slavonije i Baranje, iz kojeg je, tj. iz 36 župa, prognano, pobjeglo ili otjerano oko 100.000 katolika, koji žive diljem Hrvatske i izvan nje. Tu je ostalo nekoliko tisuća vjernika koji žive u teškim uvjetima. S njima su samo dva svećenika. Treći dio je slobodno područje biskupije. Većina se od 250.000 prognanika s toga prostora vratila u svoje, uglavnom, srušene domove i primila izbjeglice iz susjedne Bosne i Hercegovine. U ovom trenutku na području biskupije živi 105.000 prognanika i izbjeglica o kojima skrbi Caritas, Crveni križ, Ured za socijalnu skrb i druge karitativno-dobrotvorne udruge. U izvješću je zatim navedeno u kakvu su stanju katoličke crkve, od onih posve srušenih, poput aljmaške, tenjske i brojnih drugih, do oštećenja ostalih. U izvješću se navodi da je u Borovu od 15.500 stanovnika prije okupacije živjelo 6500 katolika, da je pučanstvo proživjelo vukovarsku kalvariju te da je sudbina brojnih stanovnika nepoznata. Župna crkva Gospe Fatimske potpuno je razorena, inventar uništen, kapelica sv. Josipa teško oštećena, a župni samostanski dom potpuno razoren zajedno s crkvom. U Lovasu je od 1410 stanovnika bilo 1254 katolika. Kad je "evakuirano" pučanstvo iločkoga kraja, većina je ostala u selu, poslije su istjerani, a sedamdesetak je mučenih i ubijenih mještana. Župna crkva sv. Mihajla, građena 1769., potpuno je razorena i spaljena a inventar uništen. Potpuno je uništena i crkva Blažene Djevice Marije u Sotinu iz 1768. te župni dom. Župna i samostanska crkva sv. Jakova Apostola u Vukovaru iz 1736. potpuno je razorena, inventar opljačkan, a razoreni su samostan, kapelica sv. Roka, kapelica na starom groblju i kapelica Mauzolej. Samo je petnaestak župa od 172 bilo čitavo vrijeme rata bilo izvan opasnosti. Podatke je pripremio i obradio msgr. Marin Srakić, pomoćni biskup đakovačko-srijemski. (Hina) mć 140826 MET may 93