FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SERVIS POSEBNIH NASLOVA RUSIJA REFERENDUM

Nadnaslov:Čelnik ruskog Središnjeg instituta za javno mnijenje tvrdi: Naslov: Rusi više podržavaju gospodarske reforme nego Jeljcina! Podnaslov:Pretjeralo se sa stvaranjem slike siromašnih Rusa u medijima neposredno pred izbore, smatra Levada ocjenjujući na temelju ispitivanja da je narod otvoreniji prema reformama nego njegove političke vođe Piše: John MORRISON, Reuter MOSKVA - Kada su Rusi na referendumu prošlog mjeseca dali podršku Jeljcinovim šesnaestomjesečnim gospodarskim reformama, nitko nije bio iznenađen više od samog šesdesetdvogodišnjeg predsjednika. Ne samo da je 58 posto glasača podržalo predsjednika u glasovanju o povjerenju već su i njegove reforme za uspostavu slobodnog tržišta dobile 53 posto glasova. Taj rezultat predsjednik je opisao kao "zaista zapanjujući". No jedan od Moskovljana zasigurno nije bio iznenađen podrškom reformama. Akademik Jurij Levada, čelnik Središnjeg Instituta za javno mnijenje izjavio je za Reuter: "Podrška Jeljcinovoj i Gajdarovoj gospodarskoj politici za većinu ljudi bila je najveće iznenađenje, no ne i za nas". Glasovanje je tako opovrglo očekivanja kako liberalnog tako i konzervativnog tiska koji je predviđao da glasači ili uopće neće izaći na referndum ili da će glasovati protiv reformi. Levada je mišljenja da ta činjenica potvrđuje da su podaci kojima se služilo javno mnijenje koji govore o dubokom siromaštvu uzrokovanom monetarističkom "šok-terapijom", jedva u bilo kakvoj vezi sa realnošću. On smatra da je upravo podrška gospodarskim reformama doprinjela glasovanju za Jeljcina osobno, a ne obratno. " Sada se nije glasalo toliko za samog Jeljcina kao što je bio slučaj za izbora održanih prije dvije godine. Nakon puča koji se zbio 1991. godine, Jeljcin je postao heroj, no njegova je osobna popularnost otada u silaznoj putanji". Levadin institut utvrdio je da Jeljcin najveću podršku uživa u velikim gradovima, među obrazovanima i mladima - generaciji koja bi najviše mogla imati koristi od reformi. Levada smatra da je glasovanje pokazalo da nema mnogo onih koji bi željeli kazaljke sata vratiti unatrag. Ruski narod koji intelektualci već tradicionalno smatraju zaostalim i konzervativnim, otvoreniji je prema reformama i promjenama nego njegovi politički vođe. "Istraživanje obavljeno u travnju o tome kome bi u parlamentu dali podršku, pokazalo je da bi 68 posto ispitanika glasalo za one kandidate koji podržavaju brzo sprovođenje reformi, 8 posto bi glasalo za sporije sporovođenje reformi dok bi devet posto glasalo za kandidate koji su protiv reformi". Istraživanja su također pokazala da 70 posto ispitanika podržava ideju o privatnom vlasništvu dobara kao i zemljišta, koju Jeljcin želi integrirati u svoj novi ustav. Međunaslov: Velika većina za nastavak reformi Levada ističe kako su ruski novinari pretjerali opisujući pad standarda, smatrajući da će to imati negativni odraz na referendum. "U Moskvi ćete vidjeti nered i prljavštinu, ali nigdje nećete naići na ljude koji umiru od gladi. Ovo nije Somalija." Plaće prilično dobro prate rast cijena, iako ljudi najviše troše na hranu. Brojke ne pokazuju da su prije početka sprovođenja reformi trgovine bile prazne, te da se gotovo ništa nije moglo kupiti po službenoj cijeni. "Znamo da se ljudi žale zbog poteškoća, zbog troškova života i cijena. No također znamo da većina ljudi smatra kako je život podnošljiv", tumači Levada, navodeći da je u travnju 8% ispitanika smatralo da nema problema u životu, 53% život je ocijenilo teškim ali podnošljivim, a 34% nemogućim. Nadalje tvrdi kako je postotak nezaposlenih još uvijek nizak. "Znam da bi ekonomisti takvo stanje ocijenili negativnim, no ono i nije tako loše za stanovništvo". Njegova ispitivanja podržavaju stanovište zapadnih ekonomista koji su uvjerenja da ruska "šok terapija" nije jako pogodila većinu obitelji, budući da im je labava monetarna politika omogućavala održavanje veće potrošnje. Svakog mjeseca njegov institut sprovodi ispitivanje na nacionalnom uzorku Rusa o tome što posjeduju u svom hladnjaku. "Pitamo ljude da li imaju mlijeka, mesa i krumpira, itd. Slika je općenito gledajući zadovoljavajuća, iako si ljudi ne mogu priuštiti ribu i voće". Pritužbe na visoke cijene uglavnom su umanjene činjenicom da je većina namirnica dostupna te da ruske žene više ne moraju čekati u redovima kako bi nahranile svoje obitelji. "To se zasigurno promijenilo. Prije par dana, dok smo snimali TV film, kamerman je upitao gdje može naći dobar, dugi red, kao u stara vremena. Oni u Moskvi više ne postoje", tvrdi Levada. Širenje slobodnog tržišta u posljednje je dvije godine dovelo do znatne promjene gledišta. Čak se i u udaljenim, ruralnim sredinama Rusi zalažu za veće a ne manje reforme. "Svakog mjeseca ispitujemo ljude o tome trebamo li nastaviti sa gospodarskim reformama ili prekinuti s njima? Velika većina, 55 posto ispitanika, zalaže se za njihov nastavak. Samo 15 posto ispitanika je protiv njih". "Odnos prema komunizmu, socijalizmu i planskom gospodarstvu poprima znantno negativnija obilježja dok je odnos prema kapitalizmu, privredi i blagostanju postao mnogo pozitivniji". (Hina) br 142128 MET may 93

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙