AKADEMIK MATKO PEIĆ O ODNOSIMA AUSTRIJE I HRVATSKE U ZNANOSTI I UMJETNOSTI

ZAGREB, 13. svibnja (Hina) - "Brojni su se hrvatski jezikoslovci školovali na sveučilištima u Beču i Grazu, među njima je primjerice bio i Vatroslav Jagić. Bez njihova bi znanja i truda hrvatski jezik bio znatno nerazvijeniji i siromašniji, a za dio njihovih zasluga možemo zahvaliti i austrijskim sveučilištima na kojima su se obrazovali", jedna je od naznaka iz večerašnjeg predavanja akademika Matka Peića, koje je pod nazivom "Austrija i Hrvatska - odnosi u znanosti i umjetnosti od srednjeg vijeka do danas", održao u zagrebačkoj Gradskoj knjižnici, u sklopu Tjedna Austrije u Zagrebu. Akademik Peić je međusobne utjecaje Austrije i Hrvatske sagledao i s motrišta multikulturalnih utjecaja koji su se očitovali na našim prostorima. "Nedovoljno je poznato da su u vrijeme dinastije Arpadovića hrvatski prostori bili pod znatnim utjecajem i francuske kulture, jer su tzv. bijeli fratri - cisterciti, uz znanja iz Austrije, prenosili i ona francuska, a i brojne su princeze iz dinastije Arpadovića bile Francuskinje", istaknuo je Peić. Dodao je da to dokazuje i "najfrancuskija crkva na našim područjima - ona u Voćinu, koja je danas, neposredno nakon svojeg obnavljanja, ponovno u ruševinama". Uz francuski, Peić je spomenuo i talijanski utjecaj na hrvatske prostore te turski, koji se na područjima Slavonije prepoznaje u brojnim tragovima islamske umjetnosti. Po njegovim riječima, hrvatski su prostori za Turke stoljeće i pol bili koridor preko kojeg su se oni okomljavali na Austriju, a nakon njihova odlaska "mudra austrijska diplomacija stvara Vojnu Krajinu, da bi se Austrija mogla braniti na teritoriju Hrvatske". Istaknuo je također, da su za vladavine carice Marije Terezije i njezina sina Josipa II., na jezuitskom sveučilištu u Grazu tiskana djela hrvatskih književnika, poput onih Vida Došena i Jurja Habdelića. Svoju zahvalnost i naklonost Austriji izražavali su i arheolog Matija Petar Katančić te Antun Matija Reljković. Uz te hrvatske umjetnike i znanstvenike, naklonjene Austriji, Peić je spomenuo i Antu Starčevića te Antuna Gustava Matoša, nazvavši ih "tvrdom riječi protiv Austrije". Matko Peić je također citirao poznatu rečenicu da uz svoju vlastitu povijest najmanje poznajemo susjedovu. S tim je u svezi upozorio da bi trebalo prevoditi djela koja nas spajaju, da se ne bi ponavljalo da su kod nas, primjerice, prevedena samo po jedna knjiga Georga Trakla ili Karla Krausa. U zaključku svojega večerašnjeg predavanje akademik Peić je istaknuo da nema područja znanosti ili umjetnosti na kojima se ne mogu prepoznati međusobni utjecaji i povezanosti. (Hina) mn 132103 MET may 93