SERVIS POSEBNIH NASLOVA BIH-ZLOČINI

Nadnaslov:Ujedinjeni narodi predlažu sud za ratne zločine u Den Haagu Naslov: Međunarodni tribunal za ratne zločine Podnaslov:Kako bi, prema prijedlogu glavnog tajnika UN, trebao djelovati prvi međunarodni sud takve vrste, nakon Nuernberga i Tokija, po završetku 2. svjetskog rata Piše: Anthony GOODMAN, Reuter NEW YORK - Glavni tajnik UN Butros Butros Gali predložio je proteklog tjedna ustanovljavanje međunarodnog tribunala od 11 članova sa sjedištem u Den Haagu, koji bi presudio osobama optuženim za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava na prostorima bivše Jugoslavije od 1.siječnja 1991. U Den Haagu je također i sjedište Međunarodnog suda pravde, ili Svjetskog suda, glavnog sudskog organa UN za slučajeve u koje su upletene vlade, a ne pojedinci. Novoosnovani međunarodni tribunal sastojao bi se od dvije sudske komore, te komore za razmatranje žalbi, uz tužitelja i registra zaduženog za administrativne i ostale pojedinosti. U dvije procesne komore bit će po tri suca, dok će komoru za žalbe sačinjavati pet sudaca. To bi bio prvi sud takve vrste od međunarodnog suda za ratne zločine u Nuernbergu i Tokiju po završetku 2. svjetskog rata. Butros Gali je svom izvješću Vijeću sigurnosti priložio nacrt predloženog statuta od 34 članka kojima se utvrđuje sastav, proceduralna pravila i funkcioniranje tog novog suda. Ovo izvješće predstavlja odgovor na zahtjev Vijeća sigurnosti postavljen u rezoluciji od 22. veljače, kojom je odlučeno da se osnuje međunarodni sud, te u kojoj se od glavnog tajnika traži da donese detaljne prijedloge o načinu rada takvog tijela. Butros Gali je tom prilikom naveo da bi novi tribunal trebao biti ovlašten da sudi osobama optuženim za grubo kršenje Ženevskih konvencija iz 1949. godine, ratno pravo i običajno ratno pravo, za genocid, kako je određen konvencijom iz 1948. godine koja se odnosi na sprečavanje i kažnjavanje zločina genocida, te za zločine počinjene protiv čovječanstva koja uključuju silovanja, mučenja i umorstva. Međunaslov: Kako će djelovati sud? Jedanaest sudaca u sklopu haaškog tribunala izabrat će Generalna skupština UN između kandidata na listi koju će sastaviti Vijeće sigurnosti. Svakome od njih biti će dodijeljen mandat od 4 godine, uz mogućnost ponovnog izbora. Tužitelja, zaduženog za ispitivanje i presuđivanje osumnjičenima, imenovat će Vijeće sigurnosti na temelju prijedloga glavnog tajnika. Kazna koju će moći odrediti ovaj međunarodni sud biti će isključivo zatvorska - isključena je mogućnost smrtne kazne. O trajanju zatvorske kazne osuđenih biti će odlučivano u skladu sa sudskom praksom u bivšoj Jugoslaviji. Imovina i prihodi stečeni zločinačkim aktivnostima biti će zaplijenjeni i vraćeni njihovim zakonskim vlasnicima. Osuđenici će svoju zatvorsku kaznu služiti u zemlji koju će odrediti međunarodni sud na temelju liste država koje budu ponudile prihvaćanje osuđenih osoba. Ni jednom se osuđeniku neće suditi u njegovoj odsutnosti, a sud neće započeti s radom sve dok optuženici ne budu fizički prisutni na suđenju. Predlažući Den Haag sjedištem međunarodnog tribunala, Butros Gali je obrazložio da bi po pitanju pravde i poštenja bilo neprikladno da sud zasijeda bilo gdje na prostorima nekadašnje Jugoslavije ili u nekoj od susjednih država. Iz razloga djelotvornosti i ekonomičnosti, smatra Butros Gali, sud bi trebao biti na području Europe, i to tamo gdje je već prisutno neko tijelo u sklopu UN: dakle, u Ženevi ili u Den Haagu. Glavni tajnik je izjavio da će, pošto je riječ o prisilnoj mjeri prema VII poglavlju Povelje UN, "životni vijek međunarodnog tribunala biti povezan s ponovnim ustanovljavanjem i održavanjem međunarodnog mira i sigurnosti na prostorima bivše Jugoslavije, kao i odlukama Vijeća sigurnosti s tim u vezi." (Hina) br 101645 MET may 93