KRAJNJA DESNICA U JUŽNOJ AFRICI SE OKUPLJA OKO "FRONTE AFRIKANERSKOG NARODA"

AFRIKANERSKOG NARODA" PRETORIA, 9. svibnja (UPI/AFP/Hina) - Dvadesetak južnoafričkih skupina krajnje desnice i neonacista osnovali su borbeni pokret za pravo na samoopredjeljenje Afrikanera "Frontu afrikanerskog naroda (AVF)". "To je tek početak. Mi pokušavamo ujediniti sve Afrikanere" izjavio je jedan od osnivaća Fronta general Constand Viljoen (Konstand Viljun). General Viljoen bio je šef južnoafričke armije 80-tih godina u vrijeme najžeščeg aparthajda. I ostala trojica vođa novoosnovane desničarske udruge su bivši viši obavještajni časnici armije i policije. Afrikaneri u Južnoafričkoj republici čine više od polovice od šest milijuna bijelaca koji tu žive. U toj zemlji na krajnjem jugu crnog kontinenta ukupno ima 38 milijuna stanovnika. Afrikaneri su potomci prvih nizozemskih, francuskih i njemačkih kolonizatora koji su naseljavali ta područja od početka 17. stoljeća. Početkom ovog stoljeća oružjem su se suprotstavili britanskoj kolonizaciji juga Afrike. "U prošlosti Afrikaneri su uvijek bili podijeljeni, a sada su u situaciji da se konačno ujedine" rekao je general Viljoen. Po njegovoj ocjeni Afrikanerima se danas oduzima pravo "na slobodu i samoodređenje". Nakon višesatnog sastanka vođa novog "Fronta Afrikanerskog naroda" nije utvrđeno kako će se ostvariti pravo na samoodređenje. Po mišljenju generala Viljoena razgovarat će se o osnivanju "bijele afrikanerske države" ali njeno stvaranje nije "obavezan cilj nove Fronte". U krugovima krajnje južnoafričke desnice kruži zemljovid prema kojem bi eventualna država bijelaca bila osnovana u dijelovima sadašnjih provincija Transvaal i Oranje (Oranž). U tim su provincija Afrikaneri većina pučanstva. Nova bjelačka država zauzimala bi 16 posto sadašnjeg teritorija JAR-a. Južnoafrički predsjednik Frederik de Klerk upozorio je da će vlada u Pretoriji upotrijebiti silu protiv ekstremista koji žele omesti višestranačke pregovore, koji se upravo održavaju, a čiji je cilj da se u zemlji umjesto ustroja temeljenog na rasizmu uspostavi demokracija. "Ekstremisti, kako lijevi tako i desni, ne smiju potcjenjivati vlasti i mogućnosti vlade niti sumnjati u njenu odlučnost da ih iskoristi" izjavio je de Klerk koji je pri tom jasno mislio na stvaranje udruge krajnje desnice ali i na najnovije napade crnaca na bijelce. On je opisao nakane ekstremista kao "zadnji beznadni pokušaj" relativno malih skupina s ljevice i desnice da prekinu višestranačke pregovore. De Klerk nije poimence naveo imena četiri generala, suosnivatelja "Fronta afrikanerskog naroda" ali je podvukao da će "vrlo ozbiljno razmotriti svaki pokušaj čiji je cilj napad na jedinstvo snaga sigurnosti ili na njihovu lojalnost prema državi". Predstavnici ekstremne desnice su odbacili aktuelne pregovora o budućnosti zemlje, jer, kako kažu "ti pregovori isključuju samoopredjeljenje i slobodu Afrikanera". Po mišljenju de Klerka zahtjevi ekstremne ljevice i desnice imaju duboke posljedice zbog kojih bi "Južna Afrika bila povučena natrag u prošlost". On je dodao da bi "ponovo bila uspostavljenja međunarodna izolacija, usljedio bi ekonomski kolaps, izbilo bi nasilje i sigurno bi došlo do rata nalik onome u BiH". Jedino razumno rješenje za JAR je "što brže zaključiti sadašnje pregovore i uspostaviti vladu nacionalnog jedinstva, čiji bi autoritet počivao na novom ustavu", smatra de Klerk. Sudionici višestranačkih pregovora o budućnosti Južne Afrike sporazumjeli su se proteklog tjedna da najkasnije za godinu dana u zemlji budu održani prvi izbori koji se neće temeljiti na rasnoj osnovi. Od 26 skupina koje sudjeluju u pregovorima 24 su potpisale "Izjavu o namjerama" prema kojoj će se glasovanje održati "najkasnije do kraja travnja 1994. godine". Izjavu nisu potpisale Konzervativna stranka, koja predstavlja krajnje desni pokret bjelaca te predstavnici bantustana Ciskei. Frederik de Klerk se založio i za reintegraciju nezavisnih bantustana u sastav Južnoafričke republike i to "ne silom već pregovorima i sporazumima." On se založio i za uvođenje engleskog i afrikanerskog jezika kao službenih jezika u zemlji ali je podvukao i potrebu "jezične politike" koja bi dozvolila uporabu i drugih jezika. (Hina) fp 091012 MET may 93