SERVIS POSEBNIH NASLOVA NJEMAČKA-NACIZAM

Nadnaslov:"Dan knjiga" - 60-godišnjica masovnog spaljivanja knjiga Naslov: Nacistički teror protiv slobodne misli Podnaslov:Gotovo u svim njemačkim sveučilišnim gradovima hrpe knjiga gorjele su na lomači, svjedočeći o barbarstvu duha i misli koje je prethodilo nacističkom barbarstvu nad ljudima Piše: Martin Weber, DPA HAMBURG - 10. svibnja ove godine navršit će se točno 60 godina otkako su u gotovo svim njemačkim sveučilišnim gradovima hrpe knjiga gorjele na lomači. Spaljivanjem djela nepodobnih pisaca poput Heinricha Manna, Alfreda Doeblina ili Sigmunda Freuda odmah po stupanju na vlast, Hitlerova diktatura pokazala je svoje pravo lice. Barbarstvo nacista u borbi protiv slobode duha i misli prethodilo je barbarstvu nad ljudima, koje je ubrzo uslijedilo: milijuni nedužnih deportirani su u koncentracijske logore, gdje su bili ubijani i spaljivani. Obje organizacije njemačkog PEN-a namjeravaju se ovog ponedjeljka, na "Dan knjiga", prisjetiti velikog barbarstva nad literaturom počinjenog 1933. godine održavanjem književnog sajma u Berlinu, gdje će se također javno čitati ulomci iz djela tada prohibiranih autora. Ideju za svečano obilježavanje Dana knjiga na ovaj način dao je 85-godišnji židovski pisac Rudolf Hirsch. Spaljivanje knjiga na javnim lomačama naredio je u to vrijeme "Glavni ured za novinstvo i propagandu njemačkih studenata". Već su 26. travnja 1933. godine u Berlinu crne liste "u noćnom izdanju" imenovale književna djela određena za spaljivanje. Lomače knjiga organizirane su u sklopu akcije pronacističkih studenata "Protiv nenjemačkog duha"; uz pjevanje nacističkih zborova mladići u nacističkim uniformama bacali su knjige u vatru - naramak za naramkom... Međunaslov: Jezoviti berlinski ritual Ritual je bio popraćen tiradama poput: "Protiv klasne borbe i materijalizma, a za narodno jedinstvo i idealistički životni stav, izručujem plamenu spise Karla Marxa i Kautskyja", ili pak: "Protiv drskosti i bezobrazluka, a za očuvanje i poštivanje našeg besmrtnog narodnog duha! Neka plamen proguta i spise Tucholskog i Ossietzkog!" Tom su se prilikom na lomači našle i djela Kafke, Heinea, Brechta. "Židovski intelektualizam" je mrtav, glasio je komentar ministra propagande Josepha Goebbelsa povodom te berlinske akcije. Konačno će se "njemački duh" moći slobodno izraziti. Većina pisaca nepoćudnih djela je do tada utočište potražila u inozemstvu. Među nekoliko tisuća promatrača tog jezovitog berlinskog spektakla bio je i pisac Erich Kaestner (1899 - 1974), čija su djela također gorjela na lomači. "Bilo je to užasno", prisjećao se Kaestner kasnije; austrijski pisac Joseph Roth (1894 -1939), koji je kao Židov i sam bio u opasnosti, zapisao je tada o sebi i onima koji dijele njegovu sudbinu: "Mi smo opjevali Njemačku, istinsku Njemačku. Zbog toga nas današnja Njemačka baca na lomaču." (Hina) br 091546 MET may 93