SERVIS POSEBNIH NASLOVA FRANCUSKA LOUVRE

Nadnaslov:Velika izložba u Louvreu daje novi značaj kopiji Naslov: Louvre - kopiji u čast Podnaslov:Dugo ozloglašena kao zadatak iz nužde za najmljene umjetnike ili sterilni plagijat, kopija danas ponovo zadobiva vrijednost kao u doba starih majstora Piše: Emmanuel FESSY, AFP PARIZ - Još donedavno ozloglašena kao zadatak iz nužde za najmljene umjetnike ili kao sterilni plagijat, kopija ponovo zadobiva oznake otmjenosti, o čemu svjedoči velika izložba u Louvreu posvećena kopiji, koja će pod nazivom "Copier-Creer" (Kopirati-Stvarati) biti otvorena do 26. srpnja. Pod tim nazivom Louvre je sakupio oko 300 slika, crteža, skulptura, koje su izradili umjetnici poput Turnera, Gericaulta, Delacroixa, Ingresa, Cezannea, Picassa, Giacomettija, Duchampa, Bacona... prema djelima sačuvanim u muzejima. Louvre također potsjeća da je za svog otvorenja prije dva stoljeća bio nadasve posvećen umjetnicima, koji su mogli pregledavati njegove kolekcije poput velike knjige modela. Oni su imali privilegirani pristup dvoranama: prvih pet dana svakog tjedna bilo je rezervirano za umjetnike, a publika je bila prihvaćena samo tijekom tri dana. U to doba, kao i u XIX stoljeću, umjetnost kopiranja je bila dio svakog podučavanja umjetnosti. "Treba kopirati i ponovo kopirati velike majstore", tvrdio je Degas, koji je smatrao da se "ne može roditi sam". Blok skica je često prvi instrument kopirača. Ne samo zbog vježbe ruku, već i zato što se ponovnim crtanjem jednog djela mogu dokučiti njegove zagonetke. Tako izložba "Copier-Creer" uspoređuje Delacroixove i Cezanneove kopije Rubensove slike "Iskrcavanje Marije Medeči u luku Marsej". Dva umjetnika su se zanimala za iste osobe te kompozicije, tri sirene. Obojicu je očarala snaga i raskoš tijela, no kod Cezannea su tijela krupnija i lica punija. Međunaslov: Kopija ponovo zadobiva svoje mjesto Izložba "Copier-Creer" također pokazuje do koje je mjere Poussin potaknuo i nadahnuo slikare od Gericaulta do Degasa, preko Ingresa, Cezannea, Rodina... Ponekad jedna slika poput Ticijanovog "Koncerta u polju" može izazvati strasti francuskih, ali i engleskih umjetnika koji se nisu libili vježbanja uz tu sliku tijekom prolaza kroz Pariz. Pojava moderne, zatim suvremene umjetnosti, zaustavile su taj val "kopiranja". Želeći gotovo izbrisati prošlost, modernisti su omalovažili kopiju. Ali začudo, ova izložba otkriva da dosta novih majstora nije prihvatilo to pravilo. Mondrian je malo poznat u toj vrsti stvaranja, ali je međutim naporno kopirao slavnu "Pieta" iz Villeneuve-les-Avignona. Umjetnici se više bave interpretacijom nego pukom kopijom. Vrijeme je "prijestupa", poruge, ismijavanja: tako Marcel Duchamp lijepi brkove Jocondi. Danas poduka crtanja, rad prema modelu i kopiranje ponovo zadobivaju svoje mjesto u umjetničkim školama. (Hina) br 082042 MET may 93