SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Rat je bliže nego što su očekivali Naslov: Danskim "unproforcima" potrebna grupna terapija Podnaslov: Činjenica da su mnogi od 1.300 danskih dobrovoljaca u službi UN zbog ratnih strahota na Balkanu pretrpjeli teške psihičke traume postala je temom dana otkako je jedan 19-godišnjak po povratku iz BiH ubio svoju bivšu djevojku. Piše: Thomas Borchert, DPA KOPENHAGEN - "Prijavio sam se, jer sam želio doživjeti nešto uzbudljivo", objašnjava 22-godišnji Kim Bertelsen svoje motive za pristupanje mirovnim jedinicama UN određenim za odlazak na područje bivše Jugoslavije. Sada međutim, vrativši se u Dansku, taj mladić svoje svjedočanstvo masakra u BiH ne opisuje kao "uzbudljivo": "Taj nam je rat bio bliži nego što smo očekivali." Činjenica da su mnogi od 1.300 danskih dobrovoljaca u službi UN zbog ratnih strahota na Balkanu pretrpjeli teške psihičke traume postala je temom dana otkako je jedan 19-godišnjak po povratku iz BiH ubio svoju bivšu djevojku. Sigurno, riječ je o jedinstvenom slučaju, pošto je taj mladić i prije odlaska u BiH patio od teške depresije i bio pod kliničkim nadzorom. No slučaj je ipak imao za posljedicu da javnost sazna kako su psihičke smetnje česta pojava kod povratnika iz misije u BiH. Žurno objavljeno priopćenje zapovjednika glavnog stožera danske vojske Jorgena Lynga da je svim vojnim povratnicima na raspolaganju psihijatrijska pomoć i grupna terapija, nije umirilo javnost. Naime, mnogi mladići, ponajprije oni koji razmišljaju o vojnoj karijeri, nerado posjećuju psihoterapeute, jer ne žele da u njihovim ispravama piše da su "mekušci". Međunaslov: Premladi i nepripremljeni U raspravu se nedavno uključio i minstar obrane Hans Haekkerup, zabrinut za dobar glas "svojih" jedinica, i apelirao na sve svjedoke i sudionike ratnog sukoba u BiH, da svoje probleme ne zadržavaju u sebi. "To neće omesti karijeru ni na kojem području", priopćio je Haekkerup prigodom svečanog mimohoda povratnika iz mirovnih misija. U međuvremenu se podatak o sudjelovanju u psihoterapiji zbog "razgrađivanja" ratnih traumi navodno više i ne unosi u isprave. "Već nekoliko mjeseci provodimo besplatne grupne terapije za povratnike iz misija UN", pokušao je umiriti javnost i šef operativnog zapovjedništva danske vojske, general Kjeld Hillongsoe. Međutim, Svend Erik Larsen, predsjednik Udruge dočasnika, smatra da time ni izdaleka nije učinjeno dovoljno. Larsen se kritički osvrnuo i na izbor dobrovoljaca: "Mnogi od njih su premladi i nedovoljno pripremljeni." Dosad je jedini uvjet za sudjelovanje u po pravilu šestomjesečnoj misiji UN na Balkanu bio odsluženje vojnog roka, koji u Danskoj traje šest do osam mjeseci, te pohađanje kratkog pripravničkog tečaja. Razlozi zbog kojih se dobrovoljci prijavljuju, prema Larsenovu iskustvu, nemaju mnogo veze sa željom za avanturama, već mnogo više s nezaposlenošću, koja je u Danskokj među mladima katastrofalno visoka. "Mnogi se prijavljuju zato što time automatski dobivaju pravo na socijalnu pomoć, koju inače ne bi mogli primati." U susjednoj Norveškoj, odakle je svojedobno veći broj jedinica u sklopu UN bio raspoređen u južnom Libanonu (UNIFIL), javnost je zabrinuta zbog neobično visoke stope samoubojstava među povratnicima s te mirovne misije. Jedna je opsežna anketa među pripadnicima norveškog UNIFIL-a, pokazala kako je stopa samoubojstava kod njih za čak 50 posto viša nego kod istodobne populacijske skupine. Bivši ministar obrane, sadašnji ministar vanjskih poslova Johan Hoergen Holst izjavio je: "Jasno je da se nešto mora učiniti." (Hina) fp 071214 MET may 93