PREGLED PISANJA STRANOG TISKA I EMISIJA STRANIH RADIO I TV POSTAJA

I EMISIJA STRANIH RADIO I TV POSTAJA ZAGREB, 7. svibnja (Hina) Kakve će biti posljedice odluke bosanskih Srba da ne prihvate Vance-Owenov mirovni plan raščlanjuje George Fodor "Nije teško vidjeti zašto usprkos svih pritisaka i apela zastupnici nisu bili u stanju prihvatiti Vance-Owenov mirovni plan. Po njihovu mišljenju, glavna zapreka prihvaćanju mirovnog plana jest u činjenici da bi se Srbi trebali povući s gotovo polovice teritorija koji sada nadziru i ostaviti iza sebe srpsko pučanstvo koje živi po selima i koje ima najviše zemlje u tim područjima. Ako srpsko pučanstvo u tim područjima ne želi živjeti pod hrvatskom ili muslimanskom vlašću, što bi nakon svih zločina koje su u ovom ratu počinile srpske postrojbe ionako bilo teško zamislivo, morali bi se preseliti u područja pod srpskim nadzorom i napustiti svu svoju imovinu. Čak i kada bi se referendum u Bosni u sadašnjim uvjetima mogao izvesti, a zacijelo se ne može, besmisleno je očekivati da bi srpsko pučanstvo dragovoljno pristalo na svojevrsno vlastito etničko čišćenje u vrijeme dok su još najmoćnija vojna snaga na terenu. Svjetskoj zajednici nije preostalo doslovno više ništa, osim da upotrijebi silu protiv bosanskih Srba. Međunarodna je zajednica do sada imala velikih poteškoća u pokušajima da postigne jedinstveni pristup u rješavanju krize. Teško je predvidjeti kako će točno izgledati taj jedinstveni pristup koji trebaju službeno prihvatiti i UN. Možda će mirovne postrojbe UN biti povučene iz Bosne ili će pak biti znatno pojačane i opremljene novim mandatom za borbene akcije. Srbima će se možda dati ultimatum. Postoji samo jedan pristup koji si više nitko ne može priuštiti, a to je ništa ne činiti. Situacija u Srbiji nije se promijenila time što su njeni čelnici odigrali ulogu u neuspješnom pokušaju da se bosanski Srbi nagovore na prihvaćanje mirovnog plana. Međunarodne sankcije dosad su bile usmjerene na to da Srbiju prisile da izvrši pritisak na bosanske Srbe. Odsad će njihova nakana će biti da se bosanskim Srbima obustavi opskrba. Zatvaranje srpske granice prema Bosni postat će sada glavni zadatak u postizanju mira u Bosni. Na kraju zasjedanja skupštine na Palama grčki premijer Mitsotakis rekao je da bi usprkos negativnom rezultatu skupštine trebalo ukinuti sankcije protiv Srbije kao znak priznanja za napore koje je uložio Beograd. No vjerojatnije je da će sankcije ostati na snazi dok se ne riješi problem bosanskih Srba". (BBC) SRBIJA POLITIKA Odlazak kadrovnika i prvog obavještajca Radovan Pavlović piše o kadrovskim promjenama u vrhu jugoslavenske vojske, napominjući kako će "ukazom predsjednika Dobrice Ćosića generalsku uniformu morati uskoro skinuti dvojica odgovornih časnika jugoslavenske vojske. (...) ...aktivna vojna služba, po potrebi službe, prestala je general-potpukovniku Ljubomiru Domazetoviću i general-majoru zrakoplovstva Nedeljku Boškoviću. Njih dvojica su već ranije ispunjavali uvjete za mirovinu, ali, kako se to u vojnim redovima prakticira, zbog potrebe službe ostali su na svojim mjestima". Pavlović zatim objašnjava na kojim su zadacima bili dvojica časnika u posljednje dvije i pol godine, i zaključuje: "Jesu li dvojica generala morala otići iz navedenih ili nekih drugih razloga ostaje u sferi pretpostavki. Nagađanja o njihovu prestanku aktivne službe po potrebi službe idu čak dotle da se tvrdi kako su se političke nesuglasice ispod krovova srpskog i saveznog parlamenta prenijele i na vojnu piramidu. Ako nije prejaka riječ, razlaz neokrunjenih saveznika SPS i SRS, bar na pitanju rješavanja bosanske krize, kumovao je, smatraju neki, ozbiljnom preispitivanju postojanja radikalne struje u vojsci. U tom sklopu, 'uklanjanje' dvojice generala ocjenjuje se kao smirivanje zagovornika stajališta srpskih radikala". Borba u broju od 5. svibnja pod naslovom "Nova pomicanja u vojnom vrhu" piše o 'neočekivanom umirovljenju generala Domazetovića i Boškovića', u kojem iznosi slične podatke kao Politika. U manjem tekstu pod naslovom "Smjenjeni generali odbijaju naređenje?", među ostalim piše: "(...) Neslužbene informacije govore da je iznenadno umirovljenje Domazetovića i Boškovića izravna posljedica zlouporabe službenog položaja, a najnovije, također neslužbene, vijesti govore da Domazetović i Bošković odbijaju napustiti svoje službene prostorije - nezadovoljni odlukom Vrhovnog zapovjedništva. U Službi za informiranje glavnog stožera Vojske Jugoslavije... donekle su potvrdili pretpostavku da umirovljenje Domazetovića i Boškovića ima veze sa zlouporabom službenog položaja... Također na naše pitanje - je li točno da dvojica generala odbijaju napustiti svoje bivše službene prostorije - odgovoreno je da se takve 'priče čuju i u glavnom stožeru'. Umirovljenje dvojice generala, po svemu sudeći, imat će i svoju medijsku promociju. Po njihovu vjerovanju učinjena im je nepravda i to je, kažu oni, atak na njihove osobe". BRITANSKI RADIO - BBC Činilo se da je pozornost cijeloga svijeta bila usmjerena na Pale i svi su manje-više očekivali da će samozvana skupština bosanskih Srba prihvatiti Vance-Owenov mirovni plan, nakon što je to u nedjelju učinio njihov čelnik Radovan Karadžić. Ali bosanski Srbi su odbacili plan. Evo što o tome javljaju dopisnici radio-postaje: "Razgovori su trajali sedamnaest sati, ali nikakva nagovaranja velikih političara nisu mogla utjecati na sedamdeset pet zastupnika. Srpski predsjednik Milošević je vikao na njih govoreći: 'Ne razumijem što vi hoćete' i poticao ih da ne stave sve na kocku poput pijanih kockara. Grčki premijer Konstantin Mitsotakis obratio im se po treći i posljednji put, rekavši kako se ne mogu usprotiviti čitavom svijetu. Ali unatoč upozorenjima da je jedina alternativa miru samoubojstvo, zastupnici su i dalje nastavili po svojemu i odabrali put koji bi ih mogao dovesti do samouništenja. Kad je zora osvijetlila ovaj divni planinski pejzaž, skupština je velikom većinom izglasovala da o Vance-Owenovu planu bosanski Srbi odluče referendumom. Kako god oni tu odluku pokušali uljepšati, na Zapadu se ocjenjuje da to znači odbijanje ovog plana. Po riječima Dobrice Ćosića, to je najgora moguća odluka te je nemoguće predvidjeti razvoj događaja u idućih nekoliko dana. Time je mislio na mogućnost napada iz zraka. Dr. Radovan Karadžić je izjavio kako misli da Zapad nema opravdanja za vojnu intervenciju, ali je upozorio da napadi iz zraka mogu izazvati srpske postrojbe da djeluju izvan kontrole njihovih čelnika što bi izazvalo veći broj žrtava i daljnje uništavanje. Dr. Karadžić je ovim riječima reagirao na odluku samozvane skupštine: 'Spreman sam podnijeti ostavku skupštini u svakom trenutku, ali budući da njezina odluka ne znači niti odbijanje niti prihvaćanje plana, nisam je podnio. Nitko od nas nije u ovom trenutku toliko važan kao čovjek, stoga mislim da se ostavka uvijek može podnijeti'. Lord Owen, jedan od dvojice autora plana, odmah je reagirao kazavši kako je ta odluka opasna ludost. 'Morala bi biti vrlo brzo promijenjena, ali ne smijemo gubiti živce. Moramo zatražiti od političara u Beogradu, predsjednika Ćosića, Miloševića i Bulatovića da sada rade u skladu s onim što su obećali, da zatvore granicu Srbije i Crne Gore prema vojsci bosanskih Srba, također moramo zahtijevati da prestanu napadi na Žepu i Goražde. Ako ne, a mislim da bi to trebali učiniti, onda bi unutar ovlasti Vijeća sigurnosti, u skladu s poveljom UN, i uz potporu Ruske Federacije trebalo zaprijetiti vojnom intervencijom kako bi ih se spriječilo u osvajanju muslimanskih gradova'. Nakon odluke samozvane skupštine spominjanje vojnog posredovanja usmjerilo se na zaustavljanje srpskih postrojba prema muslimanskim područjima na istoku Bosne. Za sada nitko ne govori o nametanju mirovnog plana jer lord Owen svoju suradnju s beogradskim vodstvom smatra vrlo važnom te misli kako je treba zadržati. On to smatra većim diplomatskim uspjehom te tvrdi kako treba na Beograd izvršiti pritisak kako bi bosanskim Srbima presjekli sve opskrbne putove. Naime, lord Owen smatra kako oštre sankcije te gubitak podrške Srbije i Crne Gore mogu djelotvornije utjecati na bosanske Srbe nego prijetnja vojnom intervencijom. Odluku samozvane skupštine bosanskih Srba da raspišu referendum lord Owen je nazvao neozbiljnom, jer kako održati referendum u zemlji razorenoj ratom. Lord Owen je Radovanu Karadžiću za njegovih pokušaju u svezi s referendumom rekao kako je to nemoralan prijedlog. Visoki povjerenik EZ za vanjske poslove Hans Van den Broek bio je još žešći u svom odgovoru na odluku samozvane skupštine. On je u jednoj emisiji na engleskom jeziku izjavio kako je vrijeme za razgovore već prošlo te naglasio kako treba djelovati na terenu te ostvariti ideju o zaštićenim područjima. 'Osobno mislim', rekao je pritom, 'kako su selektivni zračni udari kao dio plana za zaštitu tih područja neizbježni'. Nema sumnje da je odluka na Palama zbunila svijet. Upravo se sastaje Vijeće sigurnosti UN s glavnom točkom dnevnog reda: je li sada vrijeme za vojnu intervenciju? Iako se Clintonova vlada protivi sudjelovanju američkih kopnenih postrojba, državni tajnik Warren Christopher nikad nije previše vjerovao Srbima i mogućnosti ostvarenja mirovnoga plana. On je govorio europskim čelnicima o mogućnosti zračnih napada. Dobio je neočekivanu potporu Rusije. Premda se razgovaralo o mirovnim akcijama, jučer je iz Moskve stigla jasna poruka: u zajedničkj izjavi s Rusima rekli su - ako se Vance-Owenov plan ne prihvati, oni će se odmah sastati kako bi raspravili nove oštrije mjere i ni jedna opcija nije isključena". PREGLED TISKA Naslovne stranice britanskoga tiska ravnopravno dijele dvije teme: stanje u Bosni i bijeg jednoga britanskog poslovnog čovjeka, turskog podrijetla na sjeverni Cipar. The Independent na naslovnoj stranici donosi članak pod naslovom 'Britanski vojnici spasili stopedeset ljudi od masakra', u kojem među ostalim stoji kako je zapovjednik britanskih postrojba u Bosni pukovnik Bob Stewart opisao događaje koji su se dogodili nakon što je 16. travnja u pokolju u muslimanskom selu Ahnićima ubijeno, po dosadašnjim podacima, najmanje stotroje ljudi. Britanske postrojbe su čule za početak napada na Ahniće i krenule su tamo. Pukovnik Stewart opisuje što su vidjeli: 'To je bio sustavni genocid. Počelo je s napadom s dvije strane. Grupe od trojice do četvorice ljudi napadale su kuće noseći benzin'. Jedan očevidac kaže kako je jedan od Hrvata izdao sljedeću zapovijed: 'Prvo ubijte muškarce, zatim mušku djecu, a zatim ostale. Uništite sve što je muslimansko'. Pukovnik Stewart kaže da je sve brzo završilo. No kad su kasnije patrolirali cestom, naišli su na skupinu od stopedeset ljudi koje su vojnici tjerali cestom. Dvojica muškaraca ustrijeljeni su pred njihovim očima. Stewart misli da je u tom području još zatvoreno petsto do tisuću ljudi, uključujući i djecu. Svi britanski listovi pišu i o sjednici skupštine bosanskih Srba i raspravi oko Vance-Owenova plana. The Guardianu se javio jedan čitatelj iz Ženeve, koji s puno žuči, jer Vance-Owenov plan dopušta etničko čišćenje, piše kako je nezamislivo da zapadni porezni obveznici moraju platiti račun za problem koji su stvorili Milošević, JNA i Karadžić. Srpske vlasti trebale bi platiti sve troškove. (Hina) vg 070458 MET may 93