PROGNANIČKA I IZBJEGLIČKA NASELJA: PROGRAM ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

ZAGREB, 5. svibnja (Hina) - Program mjera zdravstvene zaštite prognanika i izbjeglica smještenih u organiziranim naseljima, predstavljen prošloga tjedna zajedno s Programom minimalnih potreba za djecu Hrvatske, trebao bi osigurati jedinstvenu osnovu zdravstvene djelatnosti u tim naseljima pod nadzorom Vladina Ureda za prognanike i izbjeglice. Na poticaj Vladina Ureda i Ministarstva zdravstva, Program je izradila Komisija za koordinaciju pomoći i zdravstvenu zaštitu djece u izvanrednim uvjetima. "U ta je naselja dosad ulazio tko je htio i nudio zdravstvenu i psihosocijalnu pomoć, što se osobito odnosi na izbjeglička naselja i predstavnike različitih svjetskih dobrotvornih udruga", kazala je za Hinu predstojnica Odjela za zdravstvenu zaštitu Vladina Ureda dr. Tanja Vucelić, uz dr. Vesnu Bosanac urednica tog Programa. Dodala je da Vladin Ured, koji plaća sve troškove boravka u tim naseljima, mora imati kontrolu u naselju za koje je odgovoran. Osobe koje žele pomoći izbjeglicama u takvim naseljima moraju, na osnovi ponuđenih programa, tražiti odobrenje za rad od Vladina Ureda. Program će, kako je napomenula, jamčiti racionalno trošenje novca u zdravstvenoj zaštiti izbjeglica, za što je lani hrvatsko zdravstvo potrošilo oko 63 milijuna američkih dolara. Po dolasku prvih velikih izbjegličkih valova iz BiH, hrvatski su liječnici izbjeglicama pružali sve oblike zaštite, iako su državljani druge države. U Programu se navodi da izbjeglice imaju pravo na primarnu zdravstvenu zaštitu, a polikliničko-konzilijarnu i bolničku samo u hitnim slučajevima, dok prognanici imaju ista prava kao i ostali hrvatski državljani. Kompletnu stomatološku zaštitu, osim hitnih slučajeva, izbjeglice mogu ostvariti jedino u stomatološkoj ambulanti u naselju. Zdravstvena zaštita u svim takvim naseljima već je organizirana a za nju su nadležni obližnji domovi zdravlja. "Zdravstveno stanje izbjeglica pri dolasku u Hrvatsku bilo je dosta loše, zbog nižeg medicinskog standarda područja iz kojih dolaze te loših uvjeta i zlostavljanja kojima su bili izloženi", kazala je dr. Vucelić dodajući da je ono sad zadovoljavajuće. Koristeći u početku, istaknula je ona, sve mogućnosti koje hrvatsko zdravstvo pruža, većina izbjeglica je izliječena. Novina u Programu je osnivanje ambulanta i stalnih ekipa opće medicine u naseljima s više od 500 osoba, koje bi opremili i financirali strani donatori, a čime bi se rasteretili lokalni domovi zdravlja. Takve ambulante postoje već u prognaničkim naseljima Gaza u Karlovcu, Čepinu kod Osijeka i Rokovcima kod Vinkovaca čiju je izgradnju u potpunosti financirala njemačka vlada, a također i u izbjegličkim centrima Gašinci te Kamenjak kod Pule, koje za sada nisu dokraja opremljene. Još sedam najvećih izbjegličkih centara trebaju takve ambulante. Po riječima dr. Vucelić, značenje programa je u tome što inozemne donatore upućuje gdje je potrebno ulagati, a nekoliko ih se već se zanimlo za pružanje pomoći. Nedstatak kupaonica i zahoda te opterećenost čitavog sanitarnog čvora naselja povećavaju rizik od širenja zaraznih bolesti, osobito crijevnih, respiratornih i dječjih, pa je potreban pojačan nadzor. Programom su stoga propisani potrebni sanitarni te higijensko-epidemiološki uvjeti i mjere u takvim centrima. Ocjenjujući higijensko-epidemiološko stanje u izbjegličkim naseljima, dr. Vucelić smatra da je ono zadovoljavajuće, o čemu svjedoče i vrlo rijetke pojave epidemija. Programom se po prvi put propisuje i minimalna psihosocijalna zaštita djece i odraslih koju provode skupine stručnjaka koji, kad dijagnosticiraju traumu, odmah pružaju pomoć. Moguć je i rad inozemnih stručnjaka, ali uz odobrenje Vladina Ureda. Ostaje i nadalje problem divljih izbjegličkih naselja koja nisu pod nadležnošću Vladina Ureda i o kojima nema detaljnijih podataka. Ta su naselja prenapučena, a sanitarni uvjeti su nezadovoljavajući. Međutim, istaknula je dr. Vucelić, izbjeglice u takvim centrima od početka su pod nadležnošću obližnjih domova zdravlja. Dodala je da su najveća divlja naselja već iseljena i izbjeglice su premještene u Gašince i na otok Obonjan kod Šibenika. Neka od njih su, uz suglasnost Vladina Ureda, preuzele različite inozemne humanitarne organizacije. "Ostala su tri do četiri takva veća naselja, ali i u njima su volonteri među samim izbjeglicama organizirali kakvu-takvu zdravstvenu zaštitu", tvrdi dr. Tanja Vucelić iz Odjela za zdravstvenu zaštitu Vladina Ureda za prognanike i izbjeglice. (Hina) žb 051343 MET may 93