SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Gospodarska kriza utječe na broj samoubojstava Naslov: Oprostite mi ali vas više nisam mogao prehranjivati Podnaslov: "Ako Rumunjska ne uspije uskoro svadati gospodarsku krizu s kojoj je suočena, broj samoubojstava će osjetno rasti slijedećih godina", ocijenjuje Sudsko medicinski institut iz Bukurešta u istraživanju objavljenom početkom 1993. godine. Piše: Michaela RODINA, AFP BUKUREŠT - "Oprostite, više vas nisam mogao prehranjivati". Gotovo svakodnevno objavljivane u rumunjskom tisku, ovakve obavjesti poput poruke Nikolae Dumitrua, oca desetero djece koji se objesio uoči Uskrsa, svjedoče o sve brojnijim slučajevima samoubojstava povezanih s gospodarskom krizom u Rumunjskoj. Navikli na loše plaćena, ali sigurna zaposlenja u komunističkom režimu, brojni Rumunji perspektive svoje nezaposlenosti doživljavaju kao sramotu. Očaj izazvan nemogućnosti namirivanja obiteljskih potreba najčešći su razlozi zabilježenih samoubojstava, navodi Ministarstvo zdravlja. Tisak u Bukureštu otkriva slučaj Gheorghea Cojacarua, koji se bacio kroz prozor onog dana kada je otpušten nakon 30 godina službe. "Ako Rumunjska ne uspije uskoro svadati gospodarsku krizu s kojoj je suočena, broj samoubojstava će osjetno rasti slijedećih godina", ocijenjuje Sudsko medicinski institut iz Bukurešta u istraživanju objavljenom početkom 1993. godine. Uz 11,3 samoubojstava na 100.000 stanovnika u 1992. godini, Rumunjska se nalazi u "prosječnoj" kategoriji, uz zapadne zemlje poput Italije i Nizozemske, a iza Francuske i Austrije, prema statistikama koje je objavilo Minstarstvo zdravlja. Ali psiholozi su zabrinuti radi porasta broja namjernih smrti u 1991. i 1992. godini, nakon kratkotrajnog pada postotka samoubojstava u 1990. godini. Oni taj prolazni pad objašnjavaju političkim promjenama koje su uslijedile nakon pada komunističkog režima, krajem 1989. godine. Kada je utihnula euforija, broj samoubojstava je porastao, i sada strahuju od daljnjeg pogoršanja. Međunaslov: Za životom načešće posežu stariji i Mađari U nedavnom ispitivanju 14 posto Rumunja se izjasnilo "deprimiranim". Očaj je rašireniji među starijim osobama, a stariji od 65 godina sačinjavaju gotovo trećinu samoubojica, govore statistike. Ukidanje subvencija na većinu osnovnih proizvoda i usluga među kojima su kruh, mlijeko, priejvoz i grijanje koje je stupilo na snagu od 1. svibnja, naročito pogađa umirovljenike. "Već sam pripremio konopac u slučaju da se više ne uspijem izvući", izjavio je nedavno jedan starčić kojeg je na ulici zaustavio novinar bukureštanskog lista. Muškarci se odlučuju za samoubojstvo vješanjem ili bacanjem kroz prozor zgrada a žene se najčešće truju, otkrivaju statistike. Glede "zemljopisa" samoubojstva su najbrojnija na području Transilvanije, posebno Covasne i Harghite gdje je stanovništvo mađarskog porijekla, s postotkom koji varira od 18 do 20 na 100.00 stanovnika. Taj visoki postotak se objašnjava "sklonošću" samoubojstvu koje je karakteristično za Mađare. Sa 41,3 samoubojstva na 100.000 stanovnika, Mađarska je neprijporni "svjetski šampion". (Hina) fp 052252 MET may 93