KONFERENCIJA ZA ŠTAMPU GUVERNERA BANKE SLOVENIJE

LJUBLJANA, 4. svibnja (Hina) - Banka Slovenije zainteresirana je za učlanjenje u Banku za međunarodne obračune u Baselu po istom modelu po kojem je Slovenija primljena u Međunarodni monetarni fond i Svjetsku banku, dakle na osnovi kvote 16,29 posto od udjela bivše Jugoslavije. To je danas na konferenciji za novinare, nakon posjeta sjedištu te banke u Baselu, te MMF-u, i Svjetskoj banci u Washingtonu, izjavio guverner Banke Slovenije dr. Franc Arhar. On je rekao da Banka za međunarodne obračune posjeduje sada oko 500 milijuna USD zlatnih rezervi bivše Jugoslavije, koje su sada zamrznute, a da Banka prema bivšoj Jugoslaviji nema potraživanja. Arhar je ocijenio da jedino Banka Slovenije od središnjih banaka država na području bivše Jugoslavije "ispunjava sve stručne uvjete za primanje u članstvo jer kontrolira monetarnu masu i monetarno nadzire cijeli državni teritorij". Slovenija će zato zahtijevati da se na skupštini Banke sredinom godine barem započne postupak učlanjenja Banke Slovenije u tu financijsku instituciju. Arhar je također upozorio da sve rezerve bivše Jugoslavije u inozemstvu nisu locirane, te da Slovenija želi što skorije pregovore s Pariškim klubom jer je ovo zadnja godina moratorija na stare jugoslavenske dugove, a Slovenija pri tome želi separatni dogovor s kreditorima. Govoreći o posjetu Međunarodnom monetarnom fondu i Svjetskoj banci, Arhar je istaknuo da Slovenija, zbog svog bruto-društvenog proizvoda ubuduće neće moći računati na stand-by aranžmane MMF-a, a to je bio jedan od glavnih oblika pomoći te institucije. No, Arhar naglašava važnost izvještaja misije MMF-a o Sloveniji pri čemu u Fondu posebno inzistiraju na ograničavanju rasta plaća i strogo kontroliranoj emisiji novca jer smatraju da bi drugačija politika mogla ugroziti i privatizacijske procese. Arhar je također upozorio na potrebu da se u poslove sa Slovenijom uključi američka EXIM banka, kako se to uspjelo npr. s njemačkim Hermesom i talijanskim SACCI-em. Naime, ta je banka pomogla i financiranje nuklearne elektrane u Krškom te je rješenje suvlasničkog odnosa i solidarnog jamstva na taj kredit jedan od uvjeta da ta banka ponovno posluje sa Slovenijom. U kontaktu s predstavnicima Američke središnje banke, delegacija Banke Slovenije pokušala je ishoditi da se u poslovanju sa Slovenijom američke banke oslobode tzv. 'country riska', što znači da banke koje ulaze u poslovanje sa zemljama "visokog rizika" moraju iz tekućeg poslovanja izdvajati rezervacije. To je osobito važno zbog LBS banke u New Yorku koja je u 100-postotnom vlasništvu Ljubljanske banke d.d. i kreditirala je većinu poslova. Arhar smatra da bi SAD mogle Sloveniju smatrati za državu bez country riska poput nekih europskih država te je u vezi s tim dobio i neka uvjerenja. (Hina) ds 041742 MET may 93