ZASTUPNICI PODRŽALI PRIJEDLOG ZAKONA O VISOKIM UČILIŠTIMA I O ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKOJ DJELATNOSTI

O ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKOJ DJELATNOSTI ZAGREB, 3. svibnja (Hina) - U poslijepodnevnom nastavku osme sjednice zastupnici Zastupničkog doma hrvatskoga Sabora nakon provedene rasprave podržali su Prijedlog zakona o visokim učilištima i zakonski prijedlog o znanstveno-istraživačkoj djelatnosti i zaključili da se sve primjedbe i prijedlozi upute predlagaču da ih uvrsti u konačne zakonske tekstove. Budućim zakonom o visokim učilištima želi se potaknuti pretvorba sustava visokog obrazovanja sukladno svjetskim trendovima, organizirati sveučilište kao znanstvenu instituciju i najvišu ustanovu visokog obrazovanja, te zasebno urediti visoko obrazovanje u duhu njegove autonomije zajamčene hrvatskim Ustavom. Zakonom se predviđa utvrditi i odnos osnivača i ustanove, odrediti vrste studija, status studenata, izbor zvanja, zasnivanje radnog odnosa, prava nastavnika, te utvrditi način financiranja koji će osigurati partnerstvo države i učilišta. U raspravi Franjo Zenko (HSLS) upitao je što će biti s visokim bogoslovnim školama i Teološkim fakultetom u Zagrebu, hoće li i oni biti u sastavu Sveučilišta. U ime Sindikata znanosti Vilim Ribić je podržao predloženi Zakon istaknuvši da je koncepcijska konstrukcija dobra te da je pet zakona do sada pripremano akademskim dijalogom. Savka Dabčević-Kučar (HNS) osvrnula se na Prijedlog da se osnuje Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, a čijeg bi predsjednika i članove imenovao Sabor. Istaknula je da treba pravilno interpretirati autonomiju Sveučilišta, koja treba značiti da Sveučilište mora biti otvoreno kontroli javnosti. "Država ne smije kontrolirati Sveučilište osim kada je u pitanju poslovanje", istaknula je Savka Dabčević-Kučar zauzimajući se istodobno za podizanje kvalitete znanstvenog rada. Za Gorana Granića (HSLS) bitno je da se definira nepovredivost sveučilišnog prostora, te se zauzeo za osnivanje studenskog vijeća kao partnera u upravljanju Sveučilištem. Andrija Hebrang (HDZ) drži da je predloženi zakon dokaz da demokracije u Hrvatskoj ima, jer istaknuo je, u prvoj verziji država je imala velike nadležnosti. Obrazlažući Prijedlog zakona o znanstveno-istraživačkoj djelatnosti ministar znanosti Branko Jerem je kazao da je zakon rađen po znanstvenim kriterijima. Zakonom se predviđa osnivanje Nacionalnog vijeća za znanost čija će zadaća biti definiranje nacionalnog istraživačkog programa. Posebno je izdvojio da se budućim zakonom predlaže financiranje mladih znanstvenika, te upozorio da Ministarstvo znanosti danas financira 1.100 mladih znanstvenika. Kao i Prijedlog zakona o visokim učilištima, Vilim Ribić u ime Sndikata znanosti podržao je i Prijedlog zakona o znanstveno-istraživačkoj djelatnosti. Miroslav Kiš u svom istupu osvrnuo se na primjer Izraela koji je uložio mnogo u razvoj znanosti. "To bi trebala biti okosnica hrvatskog zakonodavstva", drži Kiš. Iznoseći konkretne primjedbe Mirko Tankosić (HNS) predložio je da se preciziraju izvori financiranja. Nakon provedene rasprave o tim dvama zakonskim prijedlozima za govornicu je izišao ministar rada i socijalne skrbi mr. Josip Juras i obavijestio zastupnike da Vlada kao predlagatelj povlači s dnevnog reda Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o pravima bivših političkih zatvorenika. Nakon stanke zastupnici bi se, kako je predloženo dnevnim redom, trebali očitovati o više zakonskih prijedloga u prvom čitanju, a među njima su i Prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju. (Hina) mć 031726 MET may 93