PRIOPĆENJE ZA JAVNOST MINISTARSTVA INOZEMNIH POSLOVA BIH

ZAGREB, 30. travnja (Hina) - Ministarstvo inozemnih poslova Bosne i Hercegovine uputilo je večeras priopćenje u povodu, kako se navodi, "ocjena s jučerašnjeg sastanka središnjice Hrvatske demokratske zajednice u Čitluku, koje se odnose na uspostavu diplomatsko-konzularne službe Republike Bosne i Hercegovine i tvrdnje da Republika Bosna i Hercgovina izgrađuje muslimansku diplomatsku službu i da će tzv. Herceg-Bosna u tim okolnostima uspostaviti vlastita predstavništva u svijetu". Ministarstvo vanjskih poslova BiH u priopćenju, koje je Hini dostavila Ambasada Republike BiH u Zagrebu, navodi da je Vlada Bosne i Hercegovine na sjednici održanoj 6. kolovoza 1992. prihvatila prioritete otvaranja diplomatsko-konzularnih predstavništava i utvrdila kriterije za predlaganje kandidata za šefove tih predstavništava i ostale diplomatsko-konzularne službenike. Ministarstvo inozemnih poslova BiH navodi da se, temeljem zaključka Predsjedništva BIH, obratilo 6. listopada 1992. godine svim parlamentarnim strankama u BiH tražeći da dostave prijedloge, u skladu s prihvaćenim kriterijima. To su učinile sve parlamentarne stranke osim HDZ, pa je Ministarstvo inozemnih poslova 23. studenoga 1992. godine tražilo od HDZ-a listu kandidata. Lista, stoji u priopćenju, nije dostavljena do kraja siječnja 1993. godine, pa je "ministar inozemnih poslova novim pismom od 18. siječnja 1993. godine ponovno tražio od HDZ-a listu kandidata". U međuvremenu su na zahtjev Mire Lasića, člana Predsjedništva BiH, pismenim putem obrazložena imenovanja u diplomatsko-konzularnim predstavništvima. Dalje se u priopćenju navodi da su se brojni građani Sarajeva i BiH javljali Ministarstvu sa zahtjevom za zasnivanje radnog odnosa i angažiranje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, od kojih su neki hrvatske nacionalnosti. "HDZ je tražio potpunu evidenciju svih kandidata što mu je Ministarstvo inozemnih poslova omogućilo, u uvjerenju da je na taj način otpočeo i proces šireg uključivanja HDZ u predlaganje kandidata za rad u diplomatsko-konzularnim predstavništvima", tvrdi se u priopćenju. "S obzirom na urgentne poslove razvoja diplomatsko-konzularnih predstavništava, a kako se nisu mogli čekati prijedlozi i konzultacije sa HDZ-om, Predsjedništvo BiH je 22. siječnja 1993. godine imenovalo veleposlanike u Hrvatskoj, Turskoj, Sloveniji, Iranu, Saudijskoj Arabiji i Pakistanu, a 7. travnja 1993. godine u Francuskoj", navodi se u priopćenju i upozorava da su od sedam imenovanih veleposlanika pet Muslimani, a dva su Srbina. Ovi su veleposlanici imenovani u zemljama u kojima je, kako se navodi, trebalo hitno organizirati prikupljanje humanitarne pomoći za BiH, kao i obavljanje drugih državnih poslova, te s obzirom na potrebu organiziranja konzularnih poslova u vezi s građanima i izbjeglicama iz BiH, imenovalo generalne konzule u Munchenu i Istambulu. Iako HDZ BiH nije predložio kandidate, kako u vremenu kad su njihovi predstavnici sudjelovali u radu Predsjedništva i Vlade tako i u vremenu od početka ove godine otkada ne sudjeluju u radu tih organa, Republika BiH je nastavila izgradnju svoje diplomatsko-konzularne mreže i bez kandidata HDZ-a, kaže se u priopćenju te tvrdi da stalna opstrukcija HDZ-a konstituiranju ministarstava i diplomatsko-konzularnih predstavništava predstavlja najozbiljnije podrivanje temelja države Bosne i Hercegovine". "S druge strane HDZ stvarajući privid o svom sudjelovanju u radu Vlade BiH predložila je imenovanje zamjenika i jednog pomoćnika ministra inozemnih poslova, koji svoje dužnosti nakon imenovanja nisu obavljali ni jedan jedini dan", kaže se u priopćenju i tvrdi da je "notorna neistina zaključak središnjice HDZ-a iz Čitluka da Republika BiH izgrađuje muslimansku diplomaciju". Ministarstvo inozemnih poslova BiH navodi da je više puta tražilo od HDZ-a suglasnost o kadrovskim rješenjima za najvažnija veleposlanstva, te da su tražene konzultacije i za ostala diplomatsko-konzularna mjesta. "Zbog stalne opstrukcije pri konstituiranju Ministarstva inozemnih poslova i diplomatsko-konzularnih predstavništava Republika Bosna i Hercegovina nije mogla na najbolji način biti predstavljena u svijetu", kaže Ministarstvo inozemnih poslova BiH. U priopćenju se posebno ističe da su službeni predstavnici HDZ-a u razgovorima s tim ministarstvom ustrajali na isključivo muslimansko-hrvatskom paritetu za sva mjesta od vratara do veleposlanika i upozorava da budući da su posrijedi "najkrupnija politička pitanja funkcioniranja Republike Bosne i Hercegovine, Ministarstvo inozemnih poslova nikad nije prihvatilo raspravu o toj temi jer drži da predstavnici svih naroda i svih parlamentarnih stranaka trebaju participirati u radu Ministarstva inozemnih poslova i diplomatsko-konzularnim predstavništvima, realizirajući na taj način osnovne principe kadrovske politike u Republici Bosni i Hercegovini, što je jedan od temeljnih ustavnih načela". Na kraju priopćenja Ministarstva inozemnih poslova BiH, pozivaju se predstavnici HDZ-a da se "konačno izjasne o tomu jesu li spremni sudjelovati u stvaranju diplomatske službe Bosne i Hercegovine i državne vlasti u cjelini". (Hina) dd 301935 MET apr 93