IZBOR IZ PISANJA STRANOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA

ZAGREB, 30. travnja (Hina) THE NEW YORK TIMES Uslijedio bi rat većih razmjera Misha Glenny, autor knjige "Pad Jugoslavije", koju je 1993. Overseas Press Club nagradio kao najbolju vanjskopolitičku knjigu, upozorava na moguće posljedice američke intervencije protiv Srbije. "Oni koji traže kaznu za zločine morali bi ocijeniti da bi vojna akcija usmjerena jedino prema Srbima u Bosni izazvala rat većih razmjera na Balkanu. Što bi Amerika mogla dobiti u vojnim napadima ili ukidanju embarga na oružje bosanskim Muslimanima? Prvo - katarzični osjećaj pravednosti raširio bi se među onima koji vjeruju da je politika popuštanja srušena i da su SAD preuzele moralno vodstvo u svijetu. Drugo... drugog nema", piše Glenny, pitajući bi li intervencija prisilila Srbe da potpišu Vance-Owenov plan. Zapovjednik NATO-a u Europi, John Shalikashvili drži da ne bi, navodi Glenny. "Bombardiranje ograničenih ciljeva - primjerice topničkih položaja - mnogo je teže nego što to ljudi misle. Osim toga, nema jamstva da bi takav čin doveo tu stranu za pregovarački stol", rekao je Shalikashvili. Glenny ističe da je još bitnije to što se "nitko toliko gorljivo ne nada američkim bombama, koliko im se nada Slobodan Milošević. Nasuprot pojednostavljenim argumentima da je američka opreznost pomogla njegovoj kampanji širenja Srbije, američka bi ga intervencija ojačala ispunjavajući njegovo proricanje da je cijeli svijet okrenut protiv Srbije. Osim toga popustila bi uzde njegova ultranacionalističkog saveznika Vojislava Šešelja, člana srbijanskog parlamenta, zapovjednika neregularnih srbijanskih jedinica, odgovornih za zločine u Bosni, kojega su SAD stavile na popis ratnih zločinaca. Američka bi intervencija vjerojatno izazvala i rat na Kosovu. Dala bi Šešelju, koji kontrolira trećinu srbijanskoga parlamenta, dozvolu da ispuni svoje snove o 'čišćenju' Kosova od Albanaca. Zapadna vojna akcija protiv Srba ohrabrila bi radikalne Albance da uzmu oružje". Glenny drži da bi američka intervencija mogla ugroziti položaj Ibrahima Rugove i ojačati Albance koji podupiru rat. Kad bi počeo rat na Kosovu, slaže se većina promatrača, proširio bi se i na Makedoniju. Glenny napominje da je "balkanski rat složena i duga borba za dva ključna pitanja: prava manjina i teritorijalni nadzor. Do sada je jedino Vance-Owenov plan priznao težinu situacije. Za svako rješenje nužne su godine strpljive diplomacije. Žele li SAD sada intervenirati, morale bi pokušati jedino stvoriti sigurna utočišta za civile. Ali moraju zaštititi civile svih triju zajednica". CORRIERE DELLA SERA Sankcije i Hrvatskoj Kolumnist lista Luciano Canfora, baveći se pojmom rasizma, piše: "Etnička čišćenja' što su buknula u srcu Europe prisilnim slomom jugoslavenskoga saveza, kćeri su, dakako, grešaka Europske zajednice, ali i nikad uspavanog rasističkog propovijedanja. Pročitajmo izvješća. List La Stampa od 23. travnja piše: 'Kada je hrvatski eskadron smrti ušao u selo Šantići, kako bi natjerao u bijeg svoj muslimanski plijen, nije ostao netaknut niti jedan kamen. Hrvatski komandosi ubijali su u skupinama'. A hrvatski Židovi - napomenuo je Wiesenthal u nedavnom interviewu listu Manifesto - sklonili su se u Beograd. Može izgledati naivno zahtijevati proširenje sankcija i na Hrvatsku. Pa ipak, bila bi to možda jedina kočnica rastućem genocidu", zaključuje Luciano Canfora. FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG Amerika misli drukčije "Zapadne sile žarko se nadaju da će bosanski Srbi ipak na kraju potpisati Vance-Owenov plan. U međuvremenu, srpske oružane snage pod vodstvom Beograda napadaju posljednja uporišta Muslimana. Europske vlade čak ni aktualno mišljenje svojih naroda i parlamenata ne smatraju poticajem za akciju protiv srpskih oružanih snaga. Istodobno, u američkim medijima i Kongresu raste pritisak zagovornika intervencije. Predsjednik Clinton očito sve više naginje mišljenju da se nešto mora dogoditi. Clinton se ne želi upletati u kopneni rat na Balkanu, stoga su u Washingtonu sva razmatranja usredotočena na zračne napade. Aktualno stanje pokazuje kakvu je golemu pogrešku napravila međunarodna zajednica, tolerirajući srpski pohod u Bosni i izloživši taoce u obliku slabo naoružanih mirovnih snaga UN cijevima srpskih topova. Isporuka oružja Muslimanima danas bi još imala smisla - no, ta opcija svakim danom gubi na djelotvornosti budući da se muslimanska vojska topi kao i muslimanski teritorij", upozorava Johann Georg Reissmueller. DIE WELT Svođenje računa "Nesposobnost Ujedinjenih naroda da u Bosni uspostave mir i zaštite opće priznata temeljna prava humanitarnog međunarodnog ratnog prava suočila je SAD i Sjevernoatlantski savez s potrebom donošenja ključne odluke. Kritički trenutak u povijesti NATO-a mogao bi postati trenutkom svođenja političkih računa, budući da saveznici nisu postigli dogovor ni o operacionalizaciji provedbe zabrane leta nad Bosnom ni o sudjelovanju pojedinih zemalja u toj akciji. Idući poticaj mogao bi dati samo predsjednik Clinton. Američki je Predsjednik pod golemim psihološkim pritiskom izazvanim strahotama počinjenima u Bosni te odbijanjem bosanskih Srba da potpišu Vance-Owenov plan, čiji koncept podjele bosanskohercegovačkog teritorija na deset autonomnih pokrajina većim dijelom odgovara upravo srpskoj strani. Prijelaz vlada zapadnog saveza na realističku politiku opterećen je nepremostivim zaprekama, u čemu je najteži element povezivanje dva temeljna pitanja realpolitike: koja je konkretna svrha vojne intervencije u Bosni i Hercegovini?; koja vojna sredstva treba upotrijebiti u kontekstu datih okolnosti kako bi intervencija bila uspješna? Visoki časnici neprekidno su postavljali prvo pitanje vladama kako bi sami mogli dati odgovor na drugo, koje obuhvaća određivanje vojnih sredstava i njihova angažmana. Međunarodna zajednica jedinstvena je samo u potvrdi iskustva svake intervencije: intervenirati znači uspostaviti red - do posljednje konzekvencije nadvladavanja protivnika. No, kakvo političko stanje u poratnom razdoblju treba omogućiti takva primjena sile? Upravo na to pitanje saveznici još nisu usuglasili odgovor", ističe na kraju svog komentara Lothar Ruehl. (Hina) 300354 MET apr 93