SERVIS POSEBNIH NASLOVA MAĐARSKA GOSPODARSTVO

Nadnaslov:Mađarska pokreće novi program masovne privatizacije Naslov: Privatizacija državnog vlasništva Podnaslov:Nakon što su, uz veliki udio stranih ulagača, prodana rentabilna poduzeća, Mađarska nastoji programom masovne privatizacije, sličnom onome u Češkoj, ubrzati privatizaciju državnih dobara Piše: Paola JUVENAL, AFP BUDIMPEŠTA - Mađarska je odlučila pokrenuti program narodne privatizacije koji daje prednost mađarskim pred stranim ulagačima i koji bi milijunu ljudi trebao omogućiti da postanu dioničari, nadajući se da će tako stvoriti klasu malih poduzetnika koja tijekom četrdeset godina komunizma nije postojala. Prekidajući s metodom privatizacije prodajom državnih dobara, primjenjivanom za dvije posljednje godine, mađarska vlada odlučila se sredinom travnja za sustav raspodjele dionica javnih dobara sličan onome kojeg je primijenila Češka. Znatan broj financijskih stručnjaka kritizira taj program te smatra vrlo diskutabilnom njegovu ekonomsku racionalnost. Prema planu izrađenom uz pomoć stručnjaka engleske banke Schroeder, koji se odnosi na državna dobra u vrijednosti od 50 do 300 milijardi forinti (568 milijuna do 3,4 milijarde dolara), svaki punoljetni mađarski građanin moći će kupiti dionice u državnim poduzećima nakon što uplati pravo upisa od oko 1.000 forinti (11 dolara). Novi program, čiji bi modaliteti trebali biti određeni prije ljeta, predviđa da će kupnja akcija dosizati najviši iznos od 100.000 forinti (oko 1.100 dolara) po osobi, s velikim kreditnim olakšicama. Za dio dionica nekih poduzeća cijena će biti određena na burzi. Masovna privatizacija označava kraj, smatraju analitičari, "metode Kupa", koju otjelovljuje bivši ministar financija Mihalj Kupa, pristaša vrlo decentraliziranog sustava koji omogućuje poduzećima da sama izvode svoju privatizaciju na tržištu. Kupa je dao ostavku na svoje dužnosti u veljači, nakon što se bezuspješno borio protiv sve većeg birokratskog utjecaja Ureda za nacionalno vlasništvo, glavnog pokretača programa privatizacije. Međunaslov: Opasnosti prijete programu Prema navodima Lajoša Čepija, predsjednika tog ureda, "faza privatizacije u kojoj su strani ulagači imali glavnu ulogu je završena". Strana poduzeća, koja su od 1990. godine uložila 800 milijuna dolara u programe privatizacije, sudjelovali su u 80 posto takvih operacija u 1991. i 70 posto u 1992. godini. Namjera je programa, kako navode novi dužnosnici Ministarstva financija, ubrzati proces privatizacije koji je ocijenjen presporim. Tijekom već skoro tri godine privatizirano je samo 20 posto državnih dobara, dok je zadatak konzervativne vlade smanjenje udjela države u vlasništvu na 30 posto u razdoblju od tri do pet godina. Od oko 2.000 državnih poduzeća odabranih za privatizaciju, samo 400 je djelomično pretvoreno u privatna, a 700 u dionička društva ili društva s ograničenom odgovornošću. Ta promjena metode, smatraju analitičari, uglavnom je rezultat činjenice da Mađarskoj nedostaju dobra koje je lako prodati, pošto su rentabilna poduzeća prodana 1990-91. godine i jer je potražnja tradicionalnih ulagača presahnula. "Preostaju samo dvije kategorije za privatizaciju: nekoliko vrlo velikih projekata poput telefona, plina, nafte, banaka - koje bi bilo bolje prodati te vrlo zadužena poduzeća, čije bi dijeljenje dionica bilo vrlo opasno" ocjenjuje Ištvan Salgo, financijski direktor jedne velike banke. Stručnjaci ocijenjuju da su opasnosti za propast novog programa vrlo velike, jer su prihodi od privatizacije, koje je zabilježio Ured za vlasništvo, u velikom padu, dok je broj planova koje treba financirati na osnovi tih prihoda u porastu. (Hina) br 282019 MET apr 93