GRAĐANI TRAŽE POVRAT 67.433 NACIONALIZIRANA DOBRA

ZAGREB, 25. travnja (Hina) - Temeljem Vladine uredbe od 14. svibnja 1991. godine o evidenciji prijašnjih vlasnika i oduzete imovine, Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Hrvatske primilo je do sada 25.059 prijava za denacionalizaciju kojima se prijavljuje prisilno oduzimanje 67.433 poduzeća, zgrada, zemljišta i pokretnina. Na osnovu tih prijava, Zavod za informatizaciju državne uprave, pravosuđa i javnih djelatnosti sastavio je Izvješće o denacionalizaciji. Kako se u Izvješću navodi, prijave su podnijete za 1.805 poduzeća. Najviše, 410 poduzeća je u industrijskoj djelatnosti, 328 ih je u trgovini, a 117 u proizvodnji i 101 u obrtu. Prijavitelji uglavnom zahtjevaju naknadu vrijednosti poduzeća (njih 764), povrat oduzetog poduzeća (392) te dionice (89). Za 983 prijavljena poduzeća utvrđeno je da postoje i danas, a prijašnji vlasnici navedenih poduzeća uglavnom traže da im se za njih isplati naknada (298) ili da im se oduzeto vrati (296), dok je za dodjelu dionica samo 72 zahtjeva. Prijavljeno je i 29.414 prisilno oduzetih stanova ukupne stambene površine od 1.686.404 četvorna metra te 16.189 poslovnih prostora ukupne površine od 1.460.502 četvorna metra. Za 26.950 tih stanova, odnosno oko 91 posto ukupne površine prijavljenih stanova te 14.402 poslovna prostora odnosno oko 87 posto od ukupno prijavljene površine prostora je utvrđeno da i danas postoje. Treba napomenuti da još nije obavljena procjena ratnih razaranja u domovinskom ratu. Vlasnici postojećih stanova i poslovnih prostora najvećim djelom traže povrat oduzetog, dok nadoknadu ili druge oblike restitucije zahtjeva manji dio bivših vlasnika. Stanovi i poslovni prostori uglavnom se nalaze u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Za prisilno oduzeta zemljišta pristiglo je 49.317 prijava, a riječ je o zemljištima ukupne površine oko tri milijarde četvornih metara. Od navedene površine, oko 53 posto otpada na poljoprivredna zemljišta, oko 44 posto na šume, 2,3 na građevinska zemljišta te manje od jedan posto na ostale vrste. Više od polovice ukupne površine prijavljenih zemljišta nalazi se na području Zagreba, Paga, Delnica, Đakova, Našica i Jastrebarskog. Bivši vlasnici traže povrat 31.779 parcela, a naknadu za 11.326 parcela dok ostatak čine zahtjevi za drugim oblicima restitucije. Valja napomenuti da čak 73 posto prijava nema odgovor po kojem zakonu je navedeno zemljište oduzeto. Od poznatih zakonskih osnova za oduzimanje većim se dijelom radi o oduzimanju prvom, a manji dio drugom agrarnom reformom. Na prisilno oduzimanje pokretne imovine odnosi se 1.961 prijava, a najčešće je riječ o brodovima (204 prijave), poljopriprednim strojevima (112) te automobilima (108) i dragocjenostima (93). U vrijeme podnošenja prijava za denacionalizaciju još je postojala bivša SFRJ, pa su stoga kao strani državljani tretirani prijavitelji koji nemaju hrvatsko ili državljanstvo bivše Jugoslavije, dok u jednoj šestini prijava državljanstvo nije ni navedeno. Po navedenim kriterijima, 563 prijave podnijele su osobe stranog državljanstva. Stranci su prijavili 75 prisilno oduzetih poduzeća, od čega za 36 traže povrat oduzetog, za 26 naknadu, a za pet poduzeća zahtjevaju dionice. Od 1.213 prijava stranaca za oduzete stanove, zahtjeva se povrat 805 stanova, a naknada za 219 stanova. Prijavljeno je i 486 poslovnih prostora, od kojih se za 335 traži povrat, a za 87 naknada. Strani su državljani prijavili i 1.952 oduzeta zemljišta ukupne površine oko 72 milijuna četvornih metara, što čini 2,4 posto ukupno prijavljenog zemljišta. Oni traže povrat 1.074 zemljišta, a naknadu za 744 zemljišta. Uglavnom se radi o poljoprivrednom i građevinskom zemljištu te šumama. Prijave za denacionalizaciju podnijele su i crkve u Hrvatskoj. Najviše je prijava, 2.464, podnijela Rimokatolička crkva, zatim 1.702 prijave Srpska pravoslavna crkva, 26 Grkokatolička crkva te dvije prijave Evangelistička crkva. Prisilno oduzeta poduzeća prijavila je samo Rimokatolička crkva, njih četiri, a za pokretnu je imovinu devet prijava stiglo od Rimokatoličke i jedna prijava od Srpske pravoslavne crkve. Crkve su uglavnom bile vlasnici prisilno oduzetih stanova, poslovnih prostora i zemljišta. Tako je udio crkvenog zemljišta u ukupno prijavljenom zemljištu oko 10 posto. Rimokatolička je crkva prijavila 1.181 oduzeti stan ukupne površine oko 48 tisuća četvornih metara, pa za 1.150 stanova traži povrat, a za 28 naknadu. Ista je crkva bivši vlasnik 473 poslovna prostora ukupne površine oko 32 tisuće četvornih metara, pa traži povrat 461 prostora, a naknadu za 12 poslovnih prostora. Ta crkva prijavila je 1.875 zemljišta ukupne površine oko 283 milijuna četvornih metara, a radi se najvećim dijelom o poljoprivrednim zemljištima. Za 734 zemljišta traži se povrat, za 74 nadoknada dok se za ostale parcele zahtjevaju drugi oblici restitucije. Od 256 stanova ukupne površine 12.289 četvornih metara čije je oduzimanje prijavila, Srpska pravoslavna crkva traži povrat 234 stana te naknadu za 22 stana. Prijavila je također i oduzimanje 218 poslovnih prostora ukupne površine 23.608 četvornih metara, od kojih za 202 prostora traži povrat, a za 16 nadoknadu. Srpska pravoslavna crkva prijavila je i oduzimanje 1.585 zemljišta ukupne površine oko 33 milijuna četvornih metara, od čega se 1.303 prijave odnose na poljoprivredno zemljište. Za 663 zemljišta ova crkva zahtjeva povrat, za 77 nadoknadu, a za ostalih 845 druge oblike restitucije. Valja naglasiti da ovi podaci iz Izvješća o denacionalizaciji nisu konačni jer Ministarstvu pravosuđa i uprave prijave i dalje pristižu. (Hina) žb 250910 MET apr 93