PROLJETNO ZASJEDANJE HRVATSKIH BISKUPA

ZAGREB, 24. travnja (Hina) - Redovito proljetno zasjedanje članova Hrvatske biskupske konferencije (HBK), priređeno je u Zagrebu od 20. do 22. travnja 1993., priopćilo je Tajništvo HBK. Tom su saboru, osim biskupa iz Republike Hrvatske, kao gosti bili nazočni apostolski nuncij u Hrvatskoj mgr. Giulio Einaudi (Đulio), biskupski izaslanik iz Bosne i Hercegovine mostarski biskup-koadjutor dr. Ratko Perić i izaslanik Talijanske biskupske konferencije biskup iz Vittorio Veneta msgr. Eugenio Ravignani (Euđenio Ravinjani). Biskupi su, kako je priopćeno, u utorak navečer u zagrebačkoj katedrali slavili svečanu euharistiju, a svetu je misu, uz propovijed, zagrebčaki nadbiskup kardinal dr. Franjo Kuharić. Iduće će se godine u Rimu prirediti redovita biskupska sinoda o ulozi i poslanju redovničkih zajednica u današnjoj Crkvi i svijetu. Biskupi su se sada zajednički pripravljali za tu sinodu, izabravši i svoje izaslanike, stoji u priopćenju. Nove prilike nastale demokratizacijom društva zahtijevaju svjesnije, zauzetije i svestranije djelovanje Crkve u skladu sa suvremenim potrebama. Želja i traženje većeg broja odraslih da pristupe u Katoličku crkvu zahtijeva od nje da ponudi prikladniji oblik priprave odraslih za ulazak u Katoličku crkvu, tj. katekumena, navodi se u priopćenju i dodaje: "Biskupi su zajedno sa stručnjacima svestrano razmotrili pitanje katekumena, kako se ono postavlja pred našu Crkvu danas. Oni su odlučili službeno uspostaviti zajednički model priprave katekumena u našoj Crkvi, koja će se obavljati najmanje jedanput na godinu. Službeni početak izravne katekumenske priprave predviđa se u jesen, tako da će vrijeme došašća, božićno i napose vrijeme korizme biti najvažnija razdoblja u završnoj pripravi katekumena pred krštenje prigodom Vazmenoga bdijenja. Na ovom saboru biskupi su doradili Statut Hrvatske biskupske konferencije te se očekuje da će ga uskoro razmotriti Sveta Stolica, a zatim će se na osnovi statuta utemeljiti središnja tijeka HBK. Osjećajući veliku potrebu da Crkva bude nazočnija u javnim glasilima, biskupi su odlučili osnovati Informativnu katoličku agenciju - IKA Zagreb, koja će prikupljati i prenositi vijesti o crkvenom i vjerskom životu na području Crkve hrvatskoga jezika, značajnih za crkveni život u domovini i inozemstvu. Ona će djelovati poput sličnih agencija u drugim biskupskim konferencijama, imat će određenu samostalnost, dakle njezina uloga neće biti samo u iznošenju službenih stajališta episkopata, nego znatno šira. U ime hrvatskog episkopata redovitu će brigu za novoosnovanu crkvenu ustanovu IKA Zagreb voditi biskup šibenski dr. Srećko Badurina, a glavnim i odgovornim urednikom imenovan je poznati novinar preč. Živko Kustić. Biskupi su primili i razmotrili apel koji im je svojedobno poslao Znanstveni skup o Staroslavenskoj akademiji o čuvanju i njegovanju baštine starohrvatskoga bogoslužja. Oni se zauzimaju za bogoslužje na starohrvatskom jeziku prigodom posebnih slavlja, pomagat će proučavanje starohrvatske baštine na našem području te poticati čuvanje i predstavljanje odgovarajućih spomenika. U novim prilikama u Hrvatskoj opažaju se, osim niza pozitivnih mogućnosti, brojne zabrinjavajuće pojave, kao što je nagla poplava različitih nekršćanskih sekta koje se oštro suprotstavljaju Katoličkoj crkvi, a koriste se često i dodjelom dobrotvorne pomoći radi vrbovanja novih članova. Biskupi potiču katoličke vjernike na oprez i zauzetiju aktivnost u svojim župama. Svjedoci smo, nadalje, da se u novim prilikama nerijetko pokušavaju upotrijebiti svetačka ili istaknuta crkvena imena te razne kršćanske svetinje u komercijalne i druge nedolične profane svrhe, pri čemu se, i vulgarno, znaju vrijeđati najdublja uvjerenja vjernika. Biskupi zajedno sa svim aktivnim katolicima namjeravaju odlučno braniti i zaštićivati kršćanske svetinje i jedino sebi zadržavaju pravo da odobre način uporabe svetih naziva u javnosti." "Na ovom saboru biskupi su posebno razmatrali teške prilike izazvane agresivnim ratom protiv Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Oni su na temelju toga poslali javnosti dvije izjave: jednu o stradanju biskupija i katoličkih vjernika u Bosni i Hercegovini i drugu o pismu katoličkim vjernicima u Hrvatskoj koji proživljuju tjeskobe sadašnjeg vremena. Osim toga biskupi su potanko raspravljali o onim dijelovima svojih biskupija, koji su sada pod zaštitom UNPROFOR-a, a nalaze se pod okupacijom agresora. S tim u vezi oni će uskoro poslati posebno pismo vodstvu UNPROFOR-a u Hrvatskoj", kaže se na kraju priopćenja Hrvatske biskupske konferencije nakon proljetnog zasjedanja hrvatskih biskupa. (Hina) mc 241042 MET apr 93