ZAVRŠNI RAČUN DRŽAVNOG PRORAČUNA ZA PROŠLU GODINU

ZAGREB, 24. travnja (Hina) - Ukupni prihodi Državnog proračuna Republike Hrvatske za 1992. godinu ostvareni su u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca prošle godine u planiranoj svoti od 572,3 milijarde hrvatskih dinara (koliko su iznosili i ukupno izvršeni rashodi) bez korištenja instituta "produžene računske godine" tj. korištenja dijela proračunskih prihoda iz siječnja 1993. Uvođenje tog instituta bilo je, naime, omogućeno krajem studenog prošle godine kada su, zbog znatno većeg porasta inflacije od planirane, usvojene Izmjene i dopune Državnog proračuna kojima su proračunski rashodi povećani sa 269,6 milijardi na 572,3 milijarde dinara, odnosno za 302,7 milijardi dinara. Ističe se to u obrazloženju Prijedloga završnog računa Državnog proračuna Republike Hrvatske za 1992. godinu koji je na nedavnoj sjednici usvojila hrvatska Vlada i uputila ga na kontrolu Službi društvenog knjigovodstva Hrvatske. Završni se račun proračuna nakon toga, uz izvješće SDK, upućuje na potvrdu i usvajanje hrvatskom Saboru. Zbog složene situacije u gospodarstvu i u rujnu izvršenog znatnog smanjenja poreza iz plaća zaposlenih i "ratnih poreza" iz neto plaća, određeni proračunski prihodi (porez na dobit, porez iz plaća djelatnika i porez iz neto plaća djelatnika), u prošloj godini ipak nisu ostvareni u planiranim veličinama. Nasuprot tome pak, određeni su prihodi, kao porez na promet proizvoda i usluga i porez na promet nekretnina, uslijed inflacijskih kretanja i povećanih stopa ostvareni u svotama većim od planiranih. Ukupni su proračunski rashodi od 572,3 milijarde hrvatskih dinara u prošloj godini izvršeni u planiranoj svoti i u skladu s ukupno raspoloživim prihodima. Obzirom na grupe rashoda, najviše je 339,4 milijardi dinara, ili 59,3 posto ukupnih rashoda, utrošeno za redovnu djelatnost državne uprave, pravosuđa i društvenih djelatnosti. Ta grupa obuhvaća naime, plaće djelatnika i dužnosnika koji se financiraju iz proračuna, troškove Hrvatske vojske (koji su u toj grupi i najveći, 57,7 posto), te sredstva za razne potrebe korisnika proračuna za obnašanje njihovih specifičnih funkcija. Druga najveća grupa izvršenih rashoda su intervencije u gospodarstvu za koje je bilo planirano i utrošeno 147,1 milijarde dinara. Najviše je sredstava iz te grupe, 38 milijardi, bilo utrošeno za regresiranje poljoprivrede. Prošle su godine, naime, višestruko povećana proračunska sredstva za isplatu premija i regresa te regresiranje kamata po kreditima Narodne banke Hrvatske za agrarnu proizvodnju. Razlog tome je znatno povećanje premija, ali i vrlo restriktivna kreditno-monetarna politika NBH po kojoj se agraru u prošloj godini nisu odobravali selektivni krediti već se kreditirao uz punu eksontnu stopu. Nešto manje, 30 milijardi dinara, utrošeno je za financiranje održavanja i razvitka željezničke infrastrukture razorene agresijom na Hrvatsku. U grupi gospodarskih intervencija, za isplate kamata po deponiranoj deviznoj štednji građana, koja je pretvorena u javni dug, u prošloj je godini isplaćeno 17 milijardi dinara. Rebalansom proračuna u studenom prošle godine višestruko su povećana sredstva za ublažavanje posljedica ratnih razaranja. Tako su od ukupno planiranih 16 milijardi, rebalansom ta sredstva povećana na 40,4 milijarde, a od toga je 25 milijardi utrošeno za izgradnju i popravak građevinskih objekata oštećenih u ratu, pet milijardi na popravak građevinskih objekata proračunskih korisnika i 10,4 milijarde na regres kamata na kredite za obnovu. Od ostalih grupa proračunskih rashoda, za negospodarstvene investicije planirano je i utrošeno 13 milijardi dinara, za potrebe u društvenim djelatnostima 69,4 milijarde te 3,5 milijardi za rezerve proračuna. (Hina) sj 240834 MET apr 93