IZBOR IZ STRANOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA

ZAGREB, 23. travnja (Hina) FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG (Njemačka) - 22. IV. 1993. Neodlučni Clinton odgađa odluku o intervenciji na Balkanu Leo Wieland izvješćuje iz Washingtona "da predsjednik Clinton i njegovi neodlučni savjetnici još odgađaju konačnu odluku o vojnoj intervenciji na Balkanu, usprkos sve većem pritisku Kongresa da se to učini." Nakon susreta s vojnim savjetnicima, na kojemu su se razmatrale sve mogućnosti, od zračnih napada pa do ukidanja embarga na oružje, Clinton je izjavio: "Još nisam odlučio. Razmišljamo, koju bismo opciju mogli uzeti u razmatranje." Sličan, neodlučni dojam ostavljaju i rasprave u UN, gdje izaslanici nakon propalog Vance-Owenova plana traže odlučnije i konkretno djelovanje. "No tijekom informativnih konzultacija među najvažnijim članicama Vijeća (Sjedinjenih Država, Rusije, Velike Britanije i Francuske) opet su iskrsnule razlike u mišljenjima. Britanci i Francuzi, koji su već poslali svoje plave kacige na Balkan, boje se za njihovu sigurnost, a posebno su sumnjičavi prema američkim planovima za intervenciju." Tako se ruski predstavnik u Vijeću sigurnosti jasno očitovao protiv ublaživanja embarga na uvoz oružja u BiH u korist Muslimana i čak je zaprijetio vetom. (...) No čini se da je u Washingtonu zahtjev za ukidanjem embarga sve odlučniji te da će biti prihvaćen kao najprihvatljivija opcija. "Američki ministar vanjskih poslova Christopher, kao i glavni američki zapovjednik NATO-a u Europi Shalikashvili, očitovali su se, naime, protiv selektivnih zračnih bombardiranja na srpsko topništvo", jer da bi Srbi najvjerojatnije pomaknuli svoje pokretne topničke uređaje i tako vrlo lako poništili djelotvornost cijele akcije. Osim toga, Christopher smatra da bi se zračnim bombardiranjima mogle ugroziti i omesti humanitarne akcije na tom području. "Clinton je tijekom cijelog kraja tjedna raspravljao dugo i neuspješno sa ministrom obrane Aspinom, savjetnikom za sigurnost Lakeom, zapovjednikom vojnog stožera Powellom, direktorom CIA-e Woolseyom i američkom veleposlanicom u UN Albright. Aspin je cijeli dogovor ovako sažeo: 'Još se nikad nisam susreo s nekim političkim problemom u čijem rješavanju ne postoji ni jedna jedina dobra opcija. U ovom slučaju je to strašno. Naprosto su sve loše.' (...) I dok u Kongresu predstavnik demokrata senator Biden, koji se upravo vratio s obilaska Balkana uporno predlaže različite oblike vojnog djelovanja na Balkanu, Clinton se i dalje savjetuje sa svojom državnom upravom". Dugo telefonski razgovara i s britanskim premijerom Majorom i francuskim predsjednikom Mitterrandom. Razgovarao je i s predsjednikom Havelom, koji je posjetio Bijelu kuću i pritom izjavio 'da su etničke čistke koje Srbi provode isto što i holokaust u nacističko doba'. No Clinton je na to odvratio 'da te dvije stvari nisu iste i da to svatko zna, a da će Sjedinjene Države svakako naći načina da se bore protiv nečovječnosti ili da se, ako ništa drugo, barem očituju protiv nje'. BRITANSKI RADIO -BBC - 23. IV. 1993. Neil Feiner komentira novi teror koji prijeti Muslimanima od njihovih saveznika Hrvata. "Za bosanske Muslimane i sve ostale koji se ne smatraju Srbima i Hrvatima nedavne borbe bosanskohercegovačkih i hrvatskih snaga označuju zlosutni preokret. Borbe se vode oko Viteza koji bi prema planu Vancea i Owena trebao biti pod hrvatskom kontrolom. Plan predviđa jamčenje prava nacionalnim manjinama u svih deset pokrajina, ali s pokušajima hrvatskih snaga da osiguraju kontrolu područja oko Viteza, postaje očito da i oni nastoje to područje potpuno očistiti od Muslimana, istjerujući ih iz njihovih kuća i okrutno masakrirajući civilno pučanstvo, što su do sada činili Srbi. Britanski vojnici smješteni u Vitezu svjedoci su hladnokrvnih ubojstava civila, uključujući žene i djecu. Gdje god su britanske snage stupile ostale su prestravljene onime što su našle. Čitave obitelji su skupljene i ubijene pucnjem u glavu, džamije i životinjske nastambe besmisleno uništene. Postaje sve jasnije da, kako divljaštvo postupno ovladava srednjom Bosnom, Muslimani također izvršavaju krvave osvete, spaljujući hrvatska sela i istjerujući Hrvate iz područja nad kojima preuzimaju nadzor. Ipak, većina žrtava u području oko Viteza su Muslimani. Nastojanja britanskih snaga da im pomognu potaknula su optužbe hrvatske strane za pristranost i miješanje. Sve do jučer britanska baza u Vitezu bila je privremeno utočište za 150 Muslimana istjeranih iz svojih domova. Prije dva dana hrvatski snajperisti su iskušavali svoje puške nad nedužnim ljudima, dok su njihovi časnici priopćili britanskim vojnicima kako će britanska baza biti mogući cilj napada sve dok oni pružaju zaštitu Muslimanima. Do sada je pritisak na Beograd, a protiv zločina bosanskih Srba, bio glavno oružje na raspolaganju UN i zapadnih sila. Bosanski Hrvati također imaju dobre veze sa svojim pomagačima u Zagrebu i Zapad gleda na samostalnu Herceg-Bosnu kao na uvod u ujedinjenje s Hrvatskom. Ako se ludilo etničkog čišćenja još pogorša, tada će male vojne postrojbe koje ga provode uspješno zadati konačan udarac planu Vancea i Owena. Moguće je da je čak i sam plan izazvao takav razvoj događaja". Na Zapadu, a posebno u Washingtonu raste pritisak da se pokrene barem neka vrsta intervencije u BiH. Svi zagovornici vojne intervencije slažu se da se zbog moralnih i političkih razloga ne smije dopustiti da se taj sukob nastavi. Zašto je svako od različitih rješenja, koje oni zagovaraju, na određeni način nezadovoljavajuće razmatra George Fodor. "U ponedjeljak se počinju primjenjivati nove oštrije sankcije koje se svode na pravu blokadu Srbije i Crne Gore. Na Zapadu rasprava se prebacila na pitanje za ili protiv vojne intervencije, a po svemu sudeći čekanje da sankcije razbiju srpski otpor ne smatra se dovoljno dobrom opcijom. Postoje jaki argumenti u prilog vojnoj intervenciji, koji kažu da sankcije možda neće djelovati te da svijet stoga ne može samo čekati i promatrati nastavak zvjerstava u Bosni. Međutim, problemi počinju s preporukama što bi trebalo poduzeti. Postoje neki, poput bivše britanske premijerke lady Thatcher, koja predlaže kombinaciju dvaju faktora, opskrbu bosanskih Muslimana oružjem, kako bi po snazi odgovarali bosanskim Srbima, i zračnu pomoć Zapada muslimanskim kopnenim snagama. Tim pristupom bi se promijenila ravnoteža snaga u bosanskohercegovačkom ratu. Drugi zagovornici vojne intervencije su za zračne napade zapadnih sila, ali protiv naoružavanja bosanskih Muslimana. Postoji još jedna škola mišljenja, koja se uglavnom bavi pitanjima kako zaustaviti ubijanje na terenu i zagovara upotrebu stranih snaga za uspostavljanje zaštićenih zona, uglavnom oko muslimanskih gradova u istočnoj Bosni, koji su pod opsadom srpskih snaga. Prijedlozi se razlikuju. Od onih koji su za aktivniju upotrebu postojećih snaga UN, u skladu s njihovim sadašnjim mandatom, kao što je u posljednjih nekoliko dana napravljeno u Srebrenici, do onih koji traže da se u Bosnu upute veće snage s izričitim mandatom i vojnim kapacitetom za stvarnu obranu tih područja ako budu napadnuta. Svaki od tih scenarija je podložan ozbiljnim prigovorima. Slanje novog oružja u Bosnu ne bi zaustavilo rat već bi ga ojačalo, vojni angažman Zapada bi možda počeo ograničeno, u obliku zračnih napada, međutim, ne može se reći kako bi završio. Također, opcija upotrebe sile znači prekid humanitarnih operacija. Štoviše rasprava o tome što dalje poduzeti i dalje za polazište upotrebljava Vance-Owenov plan za BiH i činjenicu da su ga već prihvatili bosanski Hrvati i Muslimani, osim što su ga odbacili bosanski Srbi. Najnovija erupcija sukoba između Hrvata i Muslimana je pokazala da ni oni zapravo Vance-Owenov plan nisu prihvatili. Cijela ta ideja prema kojoj se BiH može ponovno uspostaviti kao država na osnovi Vance-Owenova plana sada je, po svemu sudeći, samo tlapnja". DIE PRESSE (Austrija) - 23. IV. 1993 Srbi, želite li opći rat? Da! Oliver Vujović iz Beograda piše o zaoštravanju situacije u Srbiji nakon novih sankcija donesenih protiv nje. "Najnoviji pokušaji lorda Owena da privoli Srbiju na potpisivanje Vance-Owenova plana i dalje su ostali bez rezultata. Nakon Skoplja, Atene, Podgorice i Zagreba, Owen će u nedjelju posjetiti i Beograd, gdje će posljednji put, prije istjeka zadnjeg ultimatuma UN-a pokušati uvjeriti Srbe da potpišu mirovni plan. Srbi će to tako dugo odbijati dok se ne promijeni prijedlog podjele BiH na pokrajine. 'Prije tri tjedna smo još i bili spremni potpisati mirovni plan', izjavljuje Radovan Karadžić. 'No zbog najnovijih sankcija UN-a protiv Srbije i zamisli nekih zapadnih političara da se vojno posreduje u Bosni, mi smo se opametili: Nitko nas neće moći prisiliti na taj potpis pod sadašnjim uvjetima'. Reakcije u Beogradu komentiraju novi razvoj događaja kao dio opće "antisrpske propagande", a beogradski vojni stručnjak Simo Stojić izjavljuje: 'Nove sankcije ili vojna intervencija samo će ujediniti sve Srbe'. Nije isključeno da će prije toga biti proglašeno 'ujedinjene svih srpskih država' te da će se osnovati 'svesrpski parlament' za samoprozvanu republiku srpsku u Bosni te srpsku krajinu u Hrvatskoj". Taj parlament počeo bi odlučivati o vanjskoj i o obrambenoj politici tih područja, a ta ideja ima sve više pristaša. Istodobno raste samopouzdanje Srbije i njena spremnost da se brani protiv vojne intervencije međunarodne zajednice. Srpska radikalna stranka traži od svih Srba da započnu rat protiv cijeloga svijeta, ako Srbi u Bosni budu napadnuti. Jedan diplomatski predstavnik u Beogradu zabrinuto izjavljuje u vezi s najnovijim zahtjevima za vojnom intervencijom: 'Tisuće ljudi u BiH moći će preživjeti samo uz pomoć UN. Kao što bosanski Srbi izjavljuju, oni će biti prvi koji će u slučaju vojne intervencije spriječiti humanitarnu pomoć UN-a Muslimanima. Čak ni plave kacige neće biti pošteđene srpskih napada. Umjesto mira bit će još samo više poginulih'. Jedno je zasad sigurno. U slučaju vojne intervencije u Bosni puno Srba neće to tek mirno promatrati. Beogradski vojni stručnjak Đorđe Dragišić računa s najmanje 70 tisuća srpskih dobrovoljaca, a ne isključuje ni uključivanje ostatka bivše jugoslavenske armije. 'To su naša braća, i moramo im pomoći. Svijet mora prihvatiti naše zahtjeve', kaže Dragišić i predviđa; 'Inače će na Balkanu tek početi pravi rat s najmanje 50 tisuća mrtvih.'" (Hina) sv 230514 MET apr 93