FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

INA: RAZVOJNI PROJEKTI I ZAŠTITA OKOLIŠA

ZAGREB, 22. travnja (Hina) - "Sustavna ulaganja u modernu tehnologiju i zaštitu okoliša pridonose kvalitetnijem životu sadašnje generacije i budućih pokoljenja. Tu je činjenicu stalno uvažavala i INA, usprkos ratu i teškim gospodarskim prilikama u zemlji. O tome svjedoče i razvojni projekti koje INA danas predstavlja javnosti, u sklopu nastupa na proljetnim priredbama Zagrebačkog velesajma i obilježavanja Međunarodnog dana planete Zemlje." To je, među ostalim, istaknuo generalni direktor INE dr. Franjo Gregurić na tiskovnoj konferenciji u tom poduzeću. Riječ je o tri razvojna projekta - proizvodnji bezolovnog motornog benzina od 91 oktana (BMB 91), Sjevernojadranskom LNG projektu i sustavnom praćenju utjecaja DINE na okoliš, zajednički nazivnik kojih je zaštita okoliša u Hrvatskoj i susjednim zemljama. Naime, INA će uskoro započeti proizvodnju BMB 91 kojim će od 1. lipnja, prema riječima izvršnog direktora INE za trgovinu Damira Horvata, postupno zamijeniti motorni benzin od 86 oktana na oko 200 benzinskih crpki u zemlji. Cijena tog goriva, koje će prema procjenama INE moći koristiti oko 30 posto ukupnog broja motornih vozila u zemlji (sa i bez katalizatora), bit će jednaka MB 86, udio kojeg je u ukupnoj prodaji motornih benzina u zemlji lani iznosio samo šest posto. To će biti dodatni poticaj vozačima da koriste to gorivo, koje neuporedivo manje zagađuje okoliš od benzina s dodatkom olova. Lani je, naime, u Hrvatskoj prodano ukupno 47.400 tona MB 86, koji sadrži 0,6 grama olova po litri, pa je korištenjem tog goriva u atmosferu ispušteno oko 383 tone olova, ali i znatnih količina drugih štetnih spojeva - benzena, sumpora i lakih ugljikovodika. Uz to, BMB 91 će, za razliku od MB 86, ispunjavati sve standarde zapadnih zemalja, što će omogućiti pružanje kvalitetnije usluge domaćim vozačima i inozemnim turistima, ali i izvoz tog goriva. Sjevernojadranski LNG projekt razrađen je u sklopu planova za veće korištenje prirodnog plina u Hrvatskoj i susjednim zemljama. Riječ je gradnji terminala za prihvat ukapljenog plina u Omišlju na otoku Krku i jednog ili više cjevovoda kojima bi se plin otpremao u unutrašnjost i prema zemljama koje su također zainteresirane za uvoz tog energenta. INA je sa zainteresiranim partnerima u Sloveniji, Austriji, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Bosni i Hercegovini i Francuskoj već osnovala konzorcij za provedbu tog projekta, a kao mogući se partneri javljaju i druge tvrtke u Njemačkoj i Francuskoj. Projektna bi dokumentacija za gradnju tih postrojenja trebala biti izrađena do konca ove ili početkom iduće godine, kada će se mogući partneri odlučiti za konačno zaključivanje ugovora. Ukupna se vrijednost investicije, po riječima pomoćnika generalnog direktora INE za razvoj i investicije Steve Kolundžića, procjenjuje između 1,5 i dvije milijarde američkih dolara, a oko 40 posto tog iznosa moglo bi pripasti domaćim izvođačima radova. Provedba projekta zamišljena je u dvije etape - u prvoj bi se sagradili kapaciteti za prihvat i otpremu 5,6 milijardi prostornih metara plina na godinu, a u drugoj bi se godišnji kapacitet povećao na 9,5 do 10 milijardi prostornih metara. Hrvatska bi tako već 1997. godine, kada se očekuje okončanje radova u prvoj etapi, mogla osigurati uvoz dodatnih 1,8 milijardi prostornih metara plina. Novinari su upoznati i s rezultatima sustavnog praćenja utjecaja DINE na okoliš, koje se provodi od 1986. godine. Dosadašnja mjerenja pokazuju da je utjecaj postrojenja DINE na okoliš u okviru standarda zapadnih zemalja, odnosno višestruko manji nego što je bilo dopušteno domaćim propisima u vrijeme kada je taj pogon građen. Programi zaštite okoliša sustavno se provode i na plinskim poljima i postrojenjima u sklopu Projekta "Podravina". Izvršni direktor INE za istraživanje i proizvodnju nafte i plina Božidar Benčić istaknuo je da je ovih dana u redovni rad pušten cjelovit pogon u Molvama, u kojem su dosegnuti najviši standardi u pročišćavanju plina od primjesa ugljičnog dioksida, sumporovodika i žive. Uz to, razmatraju se mogućnosti korištenja ugljičnog dioksida za proizvodnju suhog leda i za utiskivanje u naftne bušotine, čime bi se povećala njihova proizvodnja. (Hina) ds 221551 MET apr 93

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙