PREDLOŽEN ZAKON O PRESTANKU VAŽENJA ZAKONA O UREĐENJU IMOVINSKIH ODNOSA NASTALIH UZURPACIJOM ZEMLJIŠTA U OPĆENARODNOJ IMOVINI

NASTALIH UZURPACIJOM ZEMLJIŠTA U OPĆENARODNOJ IMOVINI ZAGREB, 22. travnja (Hina) - Sabor Republike Hrvatske na idućoj će sjednici u prvom čitanju razmotriti Vladin Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o uređenju imovinskih odnosa nastalih samovlasnim zauzećem (uzurpacijom) zemljišta u općenarodnoj imovini. Zakon, čiji se prestanak važenja predlaže, propisuje stroge uvjete za priznavanje prava vlasništva na zemljištu u nekadašnjoj općenarodnoj odnosno društvenoj imovini i time stavlja društveno vlasništvo u povlašteni položaj u odnosu na druge oblike vlasništva. Tim se zakonom također propisuje da se pravo vlasništva ne može priznati na površini većoj od ranije propisanog zemljišnog maksimuma te isključuje mogućnost priznavanja prava vlasništva na zauzetim šumama i šumskom zemljištu u društvenom vlasništvu. Sve imovinske odnose nastale samovlasnim zauzećem prije 8. kolovoza 1958. godine, kada je taj zakon stupio na snagu, rješavali su općinski organi uprave, a rješavanje kasnije nastalih imovinskih odnosa je u nadležnosti redovnih sudova. Novi hrvatski Ustav jamči pravo vlasništva i ne poznaje kategoriju društvenog vlasništva odnosno općenarodne imovine niti propisuje zemljišni maksimum. Vlada obrazlaže da su uvjeti za stjecanje prava vlasništva po zakonu čije ukidanje predlaže dosta strogi, pa bi se nakon ukidanja tog zakona primjenjivao Zakon o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima, što znači da bi se u parničnom postupku utvrđivalo samo postojanje savjesnog i zakonitog posjeda kroz određeno vremensko razdoblje. To ujedno znači i iste uvjete za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, bez obzira na to u kojem je obliku prava vlasništva ranije bilo zemljište. Postupci pokrenuti po zakonu čije se ukidanje predlaže, a u kojima nije donijeto pravomoćno rješenje, dovršili bi se po tom zakonu. No bez obzira na tu odredbu, priznanje prava vlasništva temeljem samovlasnog zauzeća moglo bi se ostvarivati i prema općim pravilima imovinskog prava pred nadležnim redovnim sudom. Vlada takvo rješenje obrazlaže time što je pred upravnim organima još uvijek oko 2.500 neriješenih zahtjeva, pa se stoga predlaže i dovršavanje postupka pred upravnim organima kako se ne bi dodatno opteretili redovni sudovi. (Hina) žb 221326 MET apr 93